Zbog 900 milijuna dolara jamstava Uljanik tempirana bomba

U Saboru se otvorilo pitanje opstanka pulskog i riječkog škvera/Fotolia U Saboru se otvorilo pitanje opstanka pulskog i riječkog škvera/Fotolia

Uljanikov kapital i rezerve su u negativi, Uprava brodogradilišta i dalje odgađa dokapitalizaciju.

Aktualni sat u Hrvatskom saboru službeno je otvorio pitanje održivosti poslovanja riječkog i pulskog brodogradilišta. Mostova zastupnica Ines Strenja Linić od ministrice gospodarstva Martine Dalić tražila je odgovore o restrukturiranju 3. maja i stanju u Uljaniku.

Ukazala je na zabrinjavajuće podatke o tome kako Uljanik sve više kasni u podmirenju obveza dobavljačima, te kako je 3. maj, za čije restrukturiranje država uskoro prestaje ispraćivati potpore, svom vlasniku i povezanim tvrtkama iz grupe, isplatio više od pola milijarde kuna pozajmica. S obzirom na vrijednost jamstava za kredite koje ima Uljanik i njegove tvrtke, a koje dosežu 900 milijuna američkih dolara, zastupnica Linić u problemu već nazire mogući novi slučaj Agrokor. Iz onoga što je Martina Dalić stigla objasniti, u 3. maj je, reagirajući na upozorenja državne revizije za protekle godine, uputila početkom godine porezni nadzor.

Još uvijek konačnog nalaza nema, pa stoga niti jučer nije mogla dati jednoznačan odgovor koriste li se subvencije riječkog škvera namjenski ili ne. S druge strane, nije zanijekala zabrinutost za poslovanje Uljanika, jer kompanijske poslovne bilance pokazuju razloga za to, a, kako je u Sabornici otkrila, Uljanik je upozoren da "smanji dugove prema dobavljačima". Međutim, činjenica je da su Uljanikov kapital i rezerve u negativi, da i ove godine izostaje najavljivano povećanje temeljnog kapitala, koje je menadžment već više puta pripremao i odgađao. No, s obzirom na brojke iz financijskih izvješća koje pokazuju kako se gradnja brodova odvija s velikim gubicima, postaje i sve teže pridobiti nove ulagače. Slučaj restrukturiranja 3. maja dosad se promatrao s dozom veće tolerancije nego kod druga dva brodogradilišta, a to je bila posljedica uvažavanja statusa kojeg je Uljanik kao najveći brodograditelj uživao.

No, sada se već počinje otvarati pitanje posebnog tretmana i kod preuzimanja, kada je 3. maj država predala bez tereta njegova četiri problematična poduzeća, koja su ostala u državnom portfelju. Jer, za 3. maj objektivno se dalo veći poticaj ulagaču i promatrat će se kako je on korišten. U međuvremenu je 3. maj pripojen Uljaniku i dio poslova, poput nabave i prodaje, odmaknut je iz Rijeke, nove poslove 3. maj je uglavnom dobivao podugovorom, pa je izgubio samostalnost koju je tvrtka imala prije privatizacije i zapravo je samo operativac u proizvodnji broda. Iz Uljanika u proteklom razdoblju nije nijekano da se muče s redovnom isporukom kupaca, dijelom se to pravdalo i kašnjenjem u odobrenju kvota za zapošljavanje stranih radnika, budući da su se suočavali s problemom deficita radnika za neke poslove.

Sudeći prema nastupu Martine Dalić, dosad se ozbiljnije nije bavilo problemima u pulskom brodogradilištu niti razgovaralo s njegovim menadžmentom. Država tu, kaže Dalić, ne može puno napraviti jer je riječ o privatnoj tvrtki. No, iako nije riječ o sistemski važnoj kompaniji kakav je Todorićev koncern, Uljanikov sustav velik je izvoznik i važan je ne samo na regionalnoj razini, nego i stoga što povlači velik broj kooperanata, a time i radnih mjesta.

Kakav je plan države i gdje je prostor da "uskoči" i pomogne Uljaniku, te očuva ova dva brodogradilišta, zasad još nitko ne želi javno izustiti. Opcija da država ponovno preuzme kormilo u Uljaniku, kažu izvori bliski vladi, bolja je nego stečaj, no o takvom se rješenju u Banskim Dvorima još nije razgovaralo. Službeno se jučer iz Uljanika nisu oglašavali oko otvaranja pitanja njihove održivosti na političkoj razini. Kažu, imaju ugovorene poslove, rade na njihovoj realizaciji, a priprema se i daljnje preslagivanje grupacije.

Za taj postupak, pak, sada veći interes počinje iskazivati i država, koje je zainteresirana ne samo stoga što bi u slučaju najgoreg scenarija najveći dio tereta izdanih jamstava za kredite brodogradilištima pao na državni proračun. U slučaju negativnog završetka privatizacijske priče 3. maja, otvorilo bi se i pitanja svih potpora koje je u proteklih pet godina država dala za sva brodogradilišta. Europskoj komisiji koja nadzire provođenje tog procesa početkom iduće godine podnijet će se završno izvješće, a budući da se cijeli proces promatra kao paket, iz upućenih izvora čuje se da otvaranje bilo kojeg od tri slučaja restrukturiranja povlači otvaranje i studioznije češljanje svih brodogradilišta. Negativna zaključna ocjena, pak, značila bi obvezu škverova da vrate iznose potpora koji su im dani u proteklih pet godina, a to bi u pravilu bilo stavljanje ključa u bravu.

Komentari (1)
  • razer
    razer 20:10 9.11.2017.

    ova drzava ima jedan iznmno bolestan, nezdrav sustav, i tempirane bombe su posvuda. Stvari se ne vode trzisno, i politika je u svemu, uz veliki primjes korupcije.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!