U institucijama Europske unije već je zaposleno više od stotinu hrvatskih državljana. Trenutno završava prvi val testiranja onih koji bi se tamo trebali zaposliti ulaskom u EU, a već se očekuje početak novih testiranja. Prvi sljedeći natječaj najavljen je tako za 20. lipnja, a namijenjen je prevoditeljima kojima je materinji jezik hrvatski.

No osim u institucijama EU u Bruxellesu, Strasbourgu i Luksemburgu, hrvatski građani moći će se zaposliti i u uredima EU koji će se otvarati u Hrvatskoj. Europski parlament već je otvorio svoj ured za informiranje, a 1. srpnja umjesto Delegacije EU otvara se predstavništvo Europske komisije koje će služiti kao glavna veza između Komisije te Vlade i građana. "Za očekivati je da će se u Hrvatskoj u nekom trenutku otvoriti i ured ili agencija koja će se baviti provedbom neke od politika Europske unije. Sva ta predstavništva nude mogućnost zapošljavanja i hrvatskih građana, iako se radi o malom broju u odnosu na broj mjesta u Bruxellesu", priča nam Dinka Krčelić, suvlasnica tvrtke Projectus grupa, koja potencijalne kandidate priprema za testiranja.

"Idući natječaji na kojima će vjerojatno moći sudjelovati i Hrvati bit će već krajem ove godine. EPSO svake godine u isto vrijeme organizira natječaj za asistente (u studenom), administratore (u ožujku) i lingviste (u srpnju), što znači da će i Hrvati svake godine imati priliku prijavljivati se za posao u institucijama EU, zajedno s državljanima svih ostalih zemalja članica. Znači da će konkurencija biti jaka", ističe Krčelić, dodajući kako je mnoštvo institucija u kojima hrvatski državljani imaju prilike tražiti posao."Prvenstveno se radi o Europskoj komisiji, Vijeću EU, Europskom parlamentu, Odboru regija, Gospodarskom i socijalnom odboru, Sudu EU, ali i svim uredima, agencijama i službama Europske unije koje su raštrkane po cijeloj EU i ima ih u gotovo svakoj državi članici, na primjer Eurostat je u Luksemburgu, Europska agencije za sigurnost i zdravlje na radu u Španjolskoj, Europska zaklada za strukovno obrazovanje u Italiji, a Europska agencija za zaštitu okoliša u Danskoj", nabraja Krčelić. Na natječajima koji su bili raspisani u proteklih godinu dana, (a bili su naminjenjeni hrvatskim državaljanima) prema procjenama se prijavilo oko četiri tisuće kandidata.

Većina njih prijavljena je za administratore i asistente, jer je i najviše onih koji za to ispunjavaju formalne uvjete pa konkurencija najveća. Na taj su se natječaj mogli prijaviti i oni koji su tek završili fakultet i oni koji imaju 15 godina radnog staža. Relativno malo kandidata bilo je za radna mjesta rukovoditelja u području prevođenja na razini AD12, njih 147 za 8 mjesta, te za razinu AD9 163 kandidata za 14 mjesta, te za pravnike-lingviste pri Europskom sudu EU. S obzirom da testiranja još nisu završila, ne zna se koliko je hrvatskih državljana dobilo posao u nekoj od institucija EU. Oni koji pak tamo već rade (a većinom se radi o prevoditeljima) uglavnom su zaposleni putem natječaja za rad na određeno, koji je za Hrvate organiziran u veljači 2009., a zapošljavanje se intenziviralo nakon potpisivanja hrvatskog Pristupnog ugovora.

Hrvati su, smatra Krčelić, dosta konkurentni jer dobro govore strane jezike te su bolje informirani o EU od prosječnih građana u ostalim državama članicama. Ipak, puno ih podcjenjuje težinu testova pa se često ne pripreme najbolje. "Najzahtjevniji dio testiranja je predselekcija – eliminacijski dio testiranja u kojem kandidati moraju riješiti velik broj pitanja u vrlo kratkom vremenu", kaže Krčelić dodajući kako se vježbom povećavaju šanse kandidata, a upravo zato organizira radionice koje se fokusiraju na eliminacijski dio natječaja.