Visoko obrazovanje se udaljilo od prakse, no zapošljavanje studenata postaje ključna briga hrvatskih sveučilišta

Hrvatska pripada skupini zemalja u kojima je udio visoko obrazovanih mladih ljudi među nezaposlenima veći od onih sa srednjom školom/Fotolia Hrvatska pripada skupini zemalja u kojima je udio visoko obrazovanih mladih ljudi među nezaposlenima veći od onih sa srednjom školom/Fotolia

Povezivanje politike obrazovanja s politikom zapošljavanja prepoznato je kao nužnost na europskoj i nacionalnoj razini.

Istraživanja o stanju visokog obrazovanja u Europskom prostoru visokog obrazovanja (European Higher Education Area) pokazuju zabrinjavajući trend - visoko obrazovanje ne jamči i bolju zapošljivost. Hrvatska pripada skupini zemalja u kojima je udio visoko obrazovanih mladih ljudi među nezaposlenima veći od onih sa srednjom školom.

U Europi postoje različite prakse usklađivanja studijskih programa sa tržištem rada. Neke siromašnije zemlje prakticiraju centralizirano određivanje kvota prema potrebama tržišta rada, dok druge prestaju financijski podupirati one studijske programe za koje ne postoji potreba na tržištu rada pa studenti plaćaju pune školarine. Zemlje poput Švedske, Irske i Lihtenštajna dodatno podupiru one programe za kojima postoji veća potreba na tržištu rada i koji se bave inovativnim programima, ali ne provode restriktivne mjere prema ostalim programima.

Odgovornost je i na državi
"Hrvatska se priklonila politici prema kojoj je prilikom akreditacije novih studijskih programa potrebno posebno obrazložiti i opravdati pokretanje studija potrebama na tržištu rada. To je relativno 'meka' mjera i bilo bi sjajno kada bi se sveučilišta sama regulirala sukladno svojoj autonomiji i javnoj odgovornosti. No, odgovornost ovdje imaju i tržište rada te država jer je potrebno da oni izrade projekcije svojih potreba prema kojima bi se sveučilišta ravnala", tvrdi prorektorica za studije i studente, profesorica Snježana Prijić Samaržija sa Sveučilišta u Rijeci.

"Povezivanje politika obrazovanja s politikom zapošljavanja prepoznato je kao nužnost na europskoj i nacionalnoj razini. Put kojim smo krenuli je unaprjeđenje studijskih programa u smislu dosljednije provedbe samih postavki bolonjske reforme i definiranja kompetencija koje studenti kroz studij trebaju steći", tvrde iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS). Dosad je u taj posao uloženo više od 110 milijuna kuna povučenih iz europskih fondova u programskom razdoblju do 2013., a od 2014.-2020. MZOS planira povući više od 400 milijuna. Tvrde da će povezivanje s tržištem rada kao i povezivanje razina kvalifikacija u Hrvatskoj s onima u EU  i drugim zemljama olakšati mobilnost studenata, znanstvenika i radnika te im povećati konkurentnost. Zvonimir Canjuga, predsjednik Udruge studenata Europe AEGEE Zagreb smatra da prakse unutar fakulteta mora biti daleko više i tvrdi da se studenti pripremaju za susret sa poslovnom zajednicom radom preko Student servisa. 

 

400milijuna

kuna planira se povući iz EU fondova do 2020. za projekte povezivanja politike obrazovanja s politikom zapošljavanja

Prilagodbe Bolonje
Napominje kako velik broj obrazovnih ustanova na Sveučilištu nema praktičnu nastavu ni ostale instrumente za dobivanje iskustva prije izlaska studenata na tržište rada te kako su potrebne prilagodbe bolonjskog procesa.  Bolonja trenutno nije ni približno prilagođena instrumentima kao što je praktična nastava, pripravništvo ili vježbeničke tvrtke, tj. simulacije tržišta. Potrebno je napraviti više mjesta za praktičnu nastavu u vidu obveznog ili izbornog predmeta, napraviti simulaciju poslovnog sektora kojim bi se obuhvatilo više fakulteta i više Sveučilišta. Na višoj razini trebalo bi se i odrediti barem na završnim godinama studiranja i mogućnost pripravništva u tvrtkama. Neka iskustva iz Europe nam govore da se rad u udrugama i volontiranje uzima kao radno iskustvo za vrijeme studiranja. Trebalo bi i više promovirati ERASMUS+ te njihov program praksi koje se provode diljem Europe", smatra Canjuga.

Prisutan je i problem nedovoljne prepoznatljivosti prvostupnika na tržištu rada. U MZOS su svjesni da se provedba bolonjske reforme radila u žurbi, bez dovoljno pripremnih analiza, stručnih podloga i sagledavanja potreba tržišta rada stoga je izostala usklađenost strukture obrazovnih ciklusa sa studijskim programima. "Pri unapređenju studijskih programa koristit će se ključni reformski instrument - Hrvatski kvalifikacijski okvir (HKO) i Pravilnik o Registru HKO-a koji omogućuju uređivanje hrvatskog kvalifikacijskog sustava i povezivanje s tržištem rada. Da bismo ostvarili veću zapošljivost moramo revidirati preddiplomske studijske programe u odnosu na standarde zanimanja prepoznate na tržištu rada koristeći se Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom", kažu iz MZOS. Provedbu Pravilnika MZOS je financijski osigurao kroz fondove EU-a pa je u 2014. godini u provedbi 16 projekata u vrijednosti od 33.440.000 kuna (4,4 mil. €), a u 2015. će se realizirati projekti pristigli na natječaj "Unapređivanje kvalitete u visokom obrazovanju uz primjenu HKO-a" s ukupnim raspoloživih 8,45 mil. eura.

 

Matulić

Idemo u smjeru suradnje s tvrtkama koje bi bile produžena praktična ruka sveučilišta

"Prema HKO-u, za povezivanje obrazovanja s potrebama tržišta rada potrebno je imati i kontinuirano razvijati standarde zanimanja i s njima povezane standarde kvalifikacija. Ti standardi i na njima utemeljeni obrazovni programi, upisivat će se u informacijski sustav - Registar HKO-a, no prethodno će morati dokazati svoju relevantnost i usklađenost s potrebama tržišta rada, što će ocjenjivati sektorska vijeća sastavljena od različitih dionika - predstavnika obrazovnog sustava i tržišta rada. Ulaskom u registar obrazovni programi dobivaju pravo korištenja logotipa HKO i EQF čime se jamči kvaliteta i prepoznatljivost kako u Hrvatskoj tako i u Europskoj uniji", pojašnjavaju iz MZOS.

Kriza potaknula zaokret
Tijekom 2014. pripremljen je Nacrt Prijedloga Zakona o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija, a ove godine MZOS namjerava sa sveučilištima dogovoriti pretpostavke za sklapanje programskih ugovora koje će omogućiti strateško planiranje resursa unutar institucije, praćenje učinkovitosti i ostvarenje ciljeva. Do kraja prve polovice godine trebao bi biti donesen i Program državne potpore za istraživačko-razvojne projekte.

"Sveučilišta u Hrvatskoj, ali i u Europi bila su okrenuta sebi te su čak i vezu sa 'stvarnim svijetom' doživljavala kao opasnost za znanost, strahujući da bi gospodarski i politički interesi mogli nepovoljno utjecati na autonomiju znanstvenih istraživanja. Posljednjih godina, reformom sustava ili provedbom Bolonjskog procesa, situacija se promijenila i sveučilišta moraju uvažavati društvene potrebe i potrebe tržišta rada te surađivati s potencijalnim poslodavcima u kreiranju politike kvota i sadržaja studijskih programa. Zaokretu u pristupu je doprinijela ekonomska kriza i velika nezaposlenost mladih visoko obrazovanih kadrova", tvrdi Prijić Samaržija. Napominje kako je važno razmišljati o interesima mladih ljudi i njihovoj želji da preuzmu rizik i usavršavaju se u onome za što su talentirani i zainteresirani te biti svjesni kako se potrebe tržišta rada mijenjaju brzo i stalno.

"U strateškim ciljevima Sveučilišta u Rijeci za period od 2014. - 2020. ključna briga je zapošljivost studenta. Osim povećanja stručne prakse i mogućnosti stjecanja praktičnih kompetencija kroz kolegije s praktičnim radom, fleksibiliziramo studijske programe tako da je moguće vrednovanje stečenih praktičnih kompetencija koje sami studenti izaberu i izvan studijskog programa. Inzistiramo da se programi definiraju u skladu s nacionalnim kvalifikacijskim okvirom tako da se jasno iskažu ishodi učenja ili konkretne kompetencije koje će studenti steći, a tržište prepoznaje kao potrebne. Radimo i na povezivanju potencijalnih poslodavaca i studenta kroz portal za poslodavce koji će uskoro biti pokrenut", navodi Prijić Samaržija. Na Sveučilištu u Splitu smatraju kako se visoko obrazovanje udaljilo od prakse, ali napominju da to ovisi od fakulteta do fakulteta i od područja do područja.

"Struka je neobično važna, ona je oduvijek prisutna samo je uslijed stalnog potenciranja pojmova znanosti i istraživanja, postala manje vrijednom. Ima niz primjera dobre prakse gdje fakulteti ili imaju vlastite resurse u kojima održavaju praktikume ili imaju izvrsnu vezu sa svojim nastavnim bazama, odnosno tvrtkama, ustanovama i institucijama. Prostora za poboljšanje ima i Sveučilište u Splitu ide u smjeru stvaranja formalno - pravnih pretpostavki za osnivanje nastavnih baza ili čvrste ugovorne suradnje s tvrtkama, institucijama, uredima, ustanovama koji bi bili produžena ˝praktična ˝ruka visokih učilišta", tvrdi prorektor za kvalitetu, kulturu i umjetnost, profesor Branko Matulić. Studenti stručnih studija praktikume obavljaju u laboratorijima, studenti humanističkih i društvenih područja u sustavu osnovnih i srednjih škola dok područje umjetnosti pokrivaju muzeji i kazališta. "Gotovo svi studenti imaju praktični dio nastave, ali ni izdaleka ne možemo biti zadovoljni stanjem. Stoga krećemo u stvaranje prstena nastavnih baza koji će oko Sveučilišta biti pozicionirani kako bi podigli razinu praktičnih i znanja kod studenata. U pripremi je tzv. međusemestar koji bi u nastavnoj pauzi omogućio da studenti stječu znanja potrebne za osnivanje i vođenje vlastite tvrtke ili nekog drugog oblika djelovanja u okviru tržišta rada", kaže Matulić.

Suradnja s poslodavcima

Sveučilište u Rijeci sklopilo je i niz partnerskih ugovora s javnim i privatnim institucijama koje postaju nastavne baze i vježbališta za studente, a rade i na razvoju karijernog savjetovališta i na projektima koji potiču poduzetništvo kod studenta. Pokrenuli su i projekte u kojima nove studijske programe izrađuju u suradnji s potencijalnim poslodavcima. "Studenti nas podržavaju u ovim nastojanjima i svjesni su da njihove šanse za dobrim zaposlenjem ovise o tome kako su iskoristili vrijeme studiranja", napominje Prijić Samaržija.

Komentari (1)
  • LukaM
    LukaM 11:43 30.1.2015.

    sada su se sjetili? LoL :D

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve