Nakon dvoipolgodišnjih pregovaranja i priprema u poslovnoj zoni Pićan – jug, vodeći svjetski proizvođač izolacijskog materijala – kamene vune Rockwool, sa sjedištem u Kopenhagenu, počeo je gradnju svoje 25. tvornice. To je Rockwoolova prva tvornica u jugoistočnoj Europi, koja bi trebala pokrivati upravo to tržište. Tvornice su locirane u 14 zemalja, uglavnom u zapadnoj Europi, ali i u Kanadi, Maleziji i Rusiji. Nova hrvatska tvornica, u gradnju koje će danski koncern uložiti 75 milijuna eura u prvoj fazi, nosi naziv Rockwool Adriatic, a tvrdi se da je to u industriji sada najveće greenfield ulaganje u Hrvatskoj.

Propale tvornice
Veliko gradilište Rockwoola na Pićanštini otvorio je prošlog tjedna varaždinski Tehnobeton, a tijekom gradnje bit će angažirano i do 300 domaćih radnika. Završetak tvornice i početak proizvodnje očekuje se za godinu dana, uskoro zatim nastavila bi se graditi i druga linija uz dodatno ulaganje 40 milijuna eura. U prvoj fazi zaposlit će se 130 radnika u proizvodnji i barem još toliko u posrednim djelatnostima, kao što su promet, trgovina i slično. Zašto baš Pićan, mjesto gdje je svojevremeno, do devedesetih, radila Tvornica keramičkih pločica, a tu u blizini svojevremeno je bilo jedno od okana labinskih rudnika ugljena? “Sve se dogodilo gotovo slučajno. Rockwool je uočio veliko novo tržište i želio se na vrijeme na njemu pozicionirati. Otišli su najprije u Ministarstvo gospodarstva, a kako proizvodnja mineralne-kamene vune iziskuje visoke temperature, do 1500 stupnjeva, otišli su i u Hrvatsku elektroprivredu i raspitivali se za mogućnosti korištenje tako velikih količina električne energije. Uputili su ih u TE Plomin, a direktor Termoelektrane poslao ih je meni”, za Poslovni dnevnik rekao je načelnik općine Pićan Branko Ružić. “Tražili su 20 hektara zemljišta uz potrebnu infrastrukturu ili barem mogućnost njene brze gradnje, raspitivali su se za kadar koji bi radio u tvornici. Kako je ne samo na našem, nego i na području cijele Labinštine prilikom privatizacije propalo desetak tvornica i tisuće radnika ostalo bez posla, vapili smo za svakom ovakvom ponudom ili namjerom. Ipak, kako se nakon prvih razgovora javila sumnja da je to ekološki neprihvatljiva proizvodnja, a mislilo se na sličnost sa po zdravlje štetnom staklenom vunom, u dogovoru s Rockwoolom poveo sam skupinu gospodarstvenika i općinskih vijećnika u jednu njihovu sličnu tvornicu u Njemačkoj, u gradiću Neuburgu. Sve smo razgledali, o svemu se raspitali i to je vjerojatno bilo presudno za odluku da uđemo u posao”, kaže načelnik općine Ružić.

Plaketa za lobiranje
Oko dolaska Rockwoola u Hrvatsku, podsjećamo, posebno se angažirao nekadašnji Uljanikov stručni konzultant za gradnju mamutskih brodova, Danac Henr Jorgensen, koji je u svibnju ove godine primio i visoko komorsko priznanje, Zlatnu plaketu za izniman doprinos razvoju istarskog gospodarstva. U taj doprinos nedvojbeno ulazi i lobiranje za dolazak Rockwoola u Hrvatsku. Tvornica u Pićnu gradi se na 25.000 četvornih metara zatvorenog i još toliko otvorenog prostora, u poslovnoj zoni smještenoj na 120 hektara, gdje u susjednim halama bivše Tvornice keramičkih pločica već sada radi desetak proizvodnih pogona uglavnom metalske i plastičarske prerade. Doći će ih još niz jer mala Pićanština već sada ima 80 poduzetnika i svi oni traže najpovoljnije mjesto za biznis. Kako ističe načelnik općine Ružić, budući da će dnevno deseci kamiona dovoziti sirovinu i odvoziti gotov proizvod, neposredno će se zaposliti zapravo dvostruko više radnika nego u samoj proizvodnji. Ružić najavljuje mogućnost da se proizvodnja širi i na daljnju fazu prerade, što će osigurati i otvaranje novih radnih mjesta na Labinštini, čiji su brojni kvalificirani radnici nakon propasti svojih tvornica krenuli u potragu za poslom širom svijeta, a sad se pomalo vraćaju.

Bazalt iz Gline, BiH pa i Austrije

Kako je Istra bogata kamenom, činilo se da je i to jedan od razloga dolaska Rockwoola na ovo područje. Međutim, za proizvodnju kamene vune, materijala za toplinsku, zvučnu, protupožarnu i protuvlažnu izolaciju rabi se bazalt, stijena vulkanskog porijekla, pa će se sirovina za pićansku proizvodnju dovoziti iz Gline, Okučana, BiH i Austrije. Sva proizvodnja od šezdesetak tisuća tona odlazit će u izvoz pokrivajući prostor jugoistočne Europe, a namjerava se nakon početka rada prve graditi i druga proizvodna linija, koja bi zaposlila još 80 radnika.