Hrvatska regija u kojoj je potrošnja hrane i pića u 'špici' čak pet puta veća nego izvan sezone

Povećanje potrošnje odraz visoke koncentracije broja noćenja u kolovozu/Luka Stanzl/PIXSELL Povećanje potrošnje odraz visoke koncentracije broja noćenja u kolovozu/Luka Stanzl/PIXSELL

Uz bolje pripreme sezonske opskrbe trgovina, procjene potrošnje olakšavaju i prilagodbu ukupne turističke ponude povećanom broju stanovnika, kažu u HGK.

Potrošnja turista u segmentu hrane i pića (izvan smještajnog objekta) ovog bi kolovoza u Istarskoj županiji mogla biti najmanje 373 posto veća u odnosu na vrijeme izvan sezone.

Drugim riječima, porast broja stanovnika na tom prostoru uslijed dolaska i noćenja stranih turista generira povećanje potrošnje hrane i pića koje se procjenjuje na gotovo pet puta (4,73 puta) u odnosu na vrijeme izvan sezone. Na to upućuju najnovije procjene koje analitičari Hrvatske gospodarske komore svake godine rade za šest priobalnih županija za mjesec vrhunca turističke sezone u kojemu se ostvari približno trećina noćenja u komercijalnim smještajnim objektima tijekom godine.   

Te izračune u HGK-u temelje na rezultatima istraživanja Instituta za turizam o strukturi prosječne potrošnje turista i, s druge strane,  podacima o prosječnom izdvajanju za hranu i piće domicilnog stanovništva tijekom godine, tj. izvan sezone. Prema nalazima Instituta, turisti su prošlog ljeta u prosjeku dnevno trošili oko 79 eura, od čega oko polovicu na smještaj, a 13 eura ili oko 96 kuna na hranu i piće izvan objekta smještaja. Kako procjene upućuju na to da prosječan domaći potrošač tijekom godine za hranu i piće izdvoji 45 kuna dnevno, proizlazi da je potrošnja turista u tom segmentu oko 2,1 puta veća. 

 

79 eura

dnevno su trošili turisti prošlog ljeta, od čega je polovica otpala na smještaj

I 12 puta više nego 'redovno' 
Koristeći taj omjer, analiza HGK sugerira da bi npr. u Primorsko-goranskoj županiji povećanje potencijala potrošnje hrane i pića u kolovozu bilo oko 217 posto (ili više od tri puta), u Zadarskoj županiji oko 240 posto, Šibensko-kninskoj za oko 228, Dubrovačko-neretvanskoj za 215 te u Splitsko-dalmatinskoj za 185 posto, tj. manje od tri puta.  Kod pojedinih destinacija u priobalju (a HGK analizira po četiri naselja s najvećim skokom populacije, odnosno brojem noćenja u komercijalnim smještajnim objektima) povećanje potrošnje hrane i pića je i daleko veće.

Tako se npr. u Medulinu procjenjuje na čak 12 puta u odnosu na prosjek izvan sezone, a tek nešto manjih 11,5 puta procijenjeno je povećanje u Baškoj vodi i Ninu, oko 9,5 puta u Rogoznici. U Malom Lošinju, Pagu, Primoštenu te Rovinju ono je između sedam i osam puta. To svakako zahtijeva i prilagodbu opskrbe u maloprodaji (ali i ugostiteljstvu).

"Očekivano višestruko povećanje potrošnje u segmentu hrane i pića u kolovozu, koje u nekoliko turističkih središta iznosi više od deset puta, odraz je visoke koncentracije broja noćenja u tom mjesecu i s tim povezanog sezonskog povećanja potražnje", kaže direktor Sektora za financijske institucije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić. U Komori smatraju kako bi takvi izračuni i procjene potencijala potrošnje hrane i pića mogli pomoći npr. i maloprodajnim lancima u pripremama za turističku sezonu. 

Input i za planove opskrbe 
Konkretnije, za procjenu je li i koliko im povećan sezonski promet hrane i pića prati povećanu potražnju u turističkoj sezoni, ali i za procjenu potreba opskrbe na vrhuncu turističke sezone. "Koliko je to važno za ukupan rast maloprodaje u Hrvatskoj, govori i podatak da je razina realnog prometa u trgovini na malo prošle godine bila oko sedam posto manja u odnosu na razinu iz pretkrizne 2008.", napominju u HGK-u. Naglašavaju kako procjene potrošnje uz lakše osiguravanje sezonske opskrbe u trgovini na malo olakšavaju i prilagodbu cjelokupne turističke ponude povećanom broju stanovnika.

Komentari (0)
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve