U 2019. sporiji rast BDP-a, ali uz jačanje investicija

Privatne tvrtke pojačavaju ulaganja u napredne tehnologije, pojašnjavaju u RBA Privatne tvrtke pojačavaju ulaganja u napredne tehnologije, pojašnjavaju u RBA

Na ubrzavanje ulaganja državu potiče primicanje isteka sedmogodišnjeg razdoblja za ugovaranje europskih projekata.

U 2019. analitičari Raiffeisen banke očekuju nastavak rasta BDP-a pri čemu će jačanje investicija ublažiti usporavanje osobne potrošnje. Dok privatne tvrtke pojačavaju ulaganja u napredne tehnologije, investicijski zamah se dijelom može objasniti i primicanjem kraja sedmogodišnjeg razdoblja za ugovaranje europskih projekata.

“Očekujemo aktivniji pristup javnog sektora i povećano korištenje ugovorenih sredstava s pozitivnim učinkom na rast investicija”, kaže glavna ekonomistica RBA Zrinka Živković Matijević. Seciranje rasta u trećem kvartalu 2018. ocrtava da nemamo previše razloga za samohvalu. Iako je on solidan i široko rasprostranjen, rast na godišnjoj razini usporava. U sjeni snažnog rasta trgovine na malo ostali su minusi koje ostvaruje industrijska proizvodnja, dok strm pad nezaposlenosti prati nesrazmjerno mali rast zapošljavanja iako potražnja za radnom snagom, posebice u nekim djelatnostima, snažno raste.

Analitičari RBA upozoravaju da se većina razvijenih zemalja danas nalazi u zreloj fazi ciklusa pa je izgledno polagano usporavanje rasta i pitanje prilagodbe monetarne politike. “Očekujemo nastavak primjene nestandardnih mjera monetarne politike i zadržavanje referentnih kamatnih stopa na trenutnim razinama barem do rujna 2019. Posljedično kratkoročne kamatne stope bi se mogle zadržavati ispod ili oko nule”, kažu u Raiffeisenu.

Kad su državne financije u pitanju, proračunu, posebice njegovoj prihodnoj strani pogoduje rast temeljen na potrošnji. U kombinaciji s kontrolom rashoda rezultat je ostvarivanje primarnih viškova. Poliranje javnih financija, uz nastavak generiranja viška na tekućem računu bilance plaćanja i političku stabilnost podgrijava očekivanja da bi se u 2019. Hrvatska mogla vratiti u investicijski rejting, a otvara vrata i za euro.

“Iz sadašnje perspektive nije upitno da će Hrvatska ispuniti normativne kriterije za ulazak u europodručje. Upitna je održivost pozitivnih kretanja uz iskazane slabosti u institucionalnom okruženju i nesklonost za provedbu poznatih strukturnih mjera koje su ključne za ulazak u predvorje eurozone”, zaključuje Živković Matijević. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!