Hrvatski gospodarstvenici koju posluju na turskom tržištu s pozornošću prate razvoj događanja u toj zemlji nakon što je predsjednik Recep Tayyip Erdogan proglasio izvanredno stanje koje će potrajati tri mjeseca.

"Iz kontakata s izvoznicima u Tursku čujemo kako je veći broj njih zaustavio putovanja onamo te su u stalnoj vezi s tamošnjim poslovnim partnerima. U ovom trenutku nitko ne može sa sigurnošću procijeniti daljnji tijek zbivanja, tek ćemo vidjeti kako će se provoditi izvanredno stanje i dokad će potrajati", ističe Darinko Bago, predsjednik udruženja Hrvatski izvoznici i čelnik Končar Elektroindustrije, koja posluje u Turskoj. U slučaju Končara Bago kaže da je sretna okolnost da je tijekom ljetnih mjeseci obim posla manji, pa zasad ne osjećaju nikakve posljedice, no pomno prate vijesti iz Turske.

Tamošnji zamjenik premijera Mehmet Simsek jučer je nastojao odaslati u svijet umirujuće poruke kako će "tržišna ekonomija nastaviti funkcionirati, usprkos političkim potresima i proglašenju izvanrednog stanja", te da ono neće omesti poslovanje, već će se povoljno odraziti na investicijsku klimu. Međutim, bolji poznavatelji prilika skeptični su prema takvim porukama, jer je i dosad politika bila snažno involvirana u gospodarstvo, a posebno kada je posrijedi moguća povezanost s pokretom Gülen koji je zabranjen u Turskoj. 

Tečaj, rejting...
Iz Hrvatske gospodarske komore, koja u planu ima i otvaranje predstavništva u Turskoj u Istanbulu, kažu kako zasad nisu zaprimili nikakve negativne informacije od hrvatskih tvrtki zbog novih okolnosti u Turskoj. No, jasno je, dodaju, da će se politička nestabilnost uobičajeno negativno odraziti na gospodarske aktivnosti. "Unatoč tome smatramo da u kratkoročnom razdoblju neće doći do većih poremećaja u trgovinskim odnosima između dvije zemlje, pod uvjetom da se trenutačna kriza ne produbi.

Naravno, pored sigurnosnog faktora koji u ovom trenutku najviše zabrinjava, kako predstavnike hrvatskih tvrtki tako i sve ostale, najviše negativnih posljedica po tursko gospodarstvo se očekuje zbog izazova kod makroekonomskih pokazatelja, tečaja lire, te kreditnog rejtinga", ističu iz HGK, čiji je predsjednik Luka Burilović prije tri mjeseca bio domaćin Hrvatsko-turskog foruma, organiziranog s turskim Odborom za međunarodnu gospodarsku suradnju prilikom službenog posjeta predsjednika Erdogana Hrvatskoj.

A taman je krenulo
Skup je izazvao veliko zanimanje gosporastvenika obje zemlje, okupio je čak više od 600 sudionika, što je premašilo sva očekivanja. Najviše potencijala za povećanje suradnje, ističu iz HGK, iskazano je u sektoru turizma, poljoprivrede, energetike i vojne i druge industrije. Erdogan je tom prilikom iskazao i želju da se uz otvaranje HGK-ovog predstavništva u Turskoj i u Zagrebu otvori turska razvojna agencija, budući da je turskim ulagačima Hrvatska zanimljiva, što je već potvrđeno ulaganjima u turizmu, energetskom te bankarskom sektoru. Jačanjem te infrastrukture Erdogan je procijenio ostvarivim i cilj da se robna razmjena dvije zemlje s dosadašnje razine od 350 milijuna eura podigne u narednim godinama iznad milijardu eura.

U prva četiri mjeseca robna razmjena s Turskom bilježi snažan porast na godišnjoj razini: hrvatski izvoz povećan je za 31 posto, na gotovo 35 milijuna eura, dok je uvoz veći za 37 posto, na 89,4 milijuna eura. Pozitivno je, ocjenjuje Darinko Bago, što nas je Turska počela prepoznavati nakon uspješnih investicija svojih gospodarstvenika u Hrvatskoj, no, osim što je za daljnje odnose dvaju gospodarstava važna stabilnost u Turskoj, prilike u toj zemlji reflektiraju se i na gospodarstvo EU, koje je veliki kupac turskih proizvoda. Osim izravnog utjecaja na gospodarstvo, otvoreno je i pitanje utjecaja stanja u Turskoj na sigurnost EU i pitanje kontrole nad izbjelicama, u čemu je dosad Turska bila partner Europi.