Tvrtke bi mnogo pomogle kada bi studente primile u svoje sredine kao “nastavne baze”

Autor: Marta Duić , 20. kolovoz 2015. u 22:01
Miljenko Šimpraga, Foto: Žarko Bašić / Pixsell

Prorektor za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije na Sveučilištu u Zagrebu govori o međunarodnim projektu Maraton, Sveučilišnoj inovacijskoj mreži i tome kako se potiče akademsko poduzetništvo znanstvenika.

Praksa tijekom studija je važna da bi studenti završavali fakultete sa znanjima i vještinama koje im trebaju kako bi se što kvalitetnije uključili u svijet rada. Danas poslodavci traže znanje i vještine kojima bi završene stručnjake mogli izravno uključiti u posao. Prošla su ona vremena kada su nakon završetka fakulteta svi obavezno bili godinu dana pripravnici. Uloga suvremenog Sveučilišta je da već uz studij omogući studentima i stjecanje prakse. Tu će nam trebati pomoć gospodarskih subjekata koji će primati naše studente u svoje sredine kao ‘nastavne baze’”, kaže Miljenko Šimpraga, prorektor za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije na Sveučilištu u Zagrebu i redoviti profesor Veterinarskoga fakulteta.

Kako bi potenciralo susretanje gospodarske i studentske zajednice Sveučilište je pokrenulo međunarodni projekt Maraton koji je rađen u suradnji sa Slovencima. “Riječ je o platformi na koju se prijavljuju tvrtke sa svojim problemima jer nemaju dovoljno ljudskih i materijalnih sredstava, a trebaju rješenja u proizvodnji do kojih sami ne mogu doći. Tada to kao problem stave na platformu na koju se javljaju studenti koji to čitaju, prate, i nude svoja rješenja”, pojasnio je samu ideju Šimpraga.

Jačanje konkurentnosti i inovacija

Cijela ova priča je nastala kao odgovor na prepreke u procesima inoviranja, postizanja veće dodane vrijednosti te jačanja konkurentnosti tvrtki u Hrvatskoj i Sloveniji.

Kako tvrde na Sveučilištu u Zagrebu, tvrtke kao jednu od većih prepreka za jačanje inovacijske aktivnosti navode nemogućnost pronalaska odgovarajućih stručnjaka za razvoj koji su sposobni razumjeti i odgovoriti na potrebe poduzeća, poštujući pritom njegovu poslovnu logiku i politiku. Upravo je zbog toga važno da tvrtke imaju mogućnost odabira kvalitetnih studenata koje bi već tijekom studija mogli educirati i testirati na konkretnim zadacima. Naravno, s druge strane, studentima nisu dostupne informacije o istraživačkim i razvojnim izazovima u tvrtkama iz okruženja. Smatraju da se boljim informiranjem i uspostavom komunikacijskog kanala između studenata i tvrtki, te boljim informiranje o mogućnostima njihove suradnje na konkretnim projektima, povećavaju mogućnosti za zadržavanje kvalitetnih stručnjaka u regiji.

Kroz rad na zadacima studenti izvršavaju svoje studentske obveze i ostvaruju kontakte s poslovnim svijetom te se istovremeno kvalitetnim radom na projektu predstavljaju potencijalnom poslodavcu. Mentori nadgledaju rad studenata na projektima, pružaju im savjete te olakšavaju njihovu suradnju s gospodarstvom. Tvrtke i organizacije imaju mogućnost testiranja potencijalnih zaposlenika prije samog zaposlenja, ocjenjujući njihov rad na razvojnim i istraživačkim zadacima. Na Sveučilištu ističu kako je to dobar način kojim se istovremeno skraćuje vrijeme prilagodbe novoga zaposlenika za rad u organizaciji.

Povezivanje tvrtki i istraživača

Također ističu i da se osim mogućnosti povezivanja tvrtki, studenata i istraživača, u okviru projekta mogu povezati i tvrtke međusobno, što dodatno može potaknuti uspostavu partnerskih odnosa u području provedbe projekta u Sloveniji i Hrvatskoj zbog jednakih, ili barem sličnih razvojnih izazova s kojima se tvrtke u regiji susreću. Isto vrijedi i za suradnju između samih istraživača u regiji. Kako kažu, uspostavljene veze mogu rezultirati sinergijskim efektom daljnjeg gospodarskog i istraživačko-razvojnog povezivanja projektnog područja. Kao najveću dodanu vrijednost projekta navode olakšavanje identifikacije i zapošljavanja stručnjaka u istraživanju i razvoju te prekogranična razmjena poslovnih ideja.

Provedba projekta ide kroz on-line burzu studentskih istraživačkih radova (www.studentsforindustry.eu) koja je slovensko-hrvatski alat za povezivanje inovativno orijentiranih tvrtki i organizacija, studenata i učenika kao potencijalnih budućih zaposlenika te istraživača u razvojnim odjelima tvrtki i istraživača-mentora u visokoobrazovnim institucijama.

 

Važno je

da tvrtke imaju
mogućnost odabira kvalitetnih studenata koje bi već tijekom studija mogle educirati i testirati
na konkretnim zadacima.

Burza funkcionira tako da tvrtka najprije definira razvojni problem u obliku istraživačkog projekta, odnosno diplomskoga, magistarskoga ili doktorskoga rada. Student zatim odabire tvrtku, točnije konkretan zadatak te istraživača-mentora koji mu svojim znanjem i iskustvom pruža podršku. Nakon toga dolazi do kontakta mentora i studenta u tvrtki te istraživača na visokoobrazovnoj instituciji kojega je student prethodno odabrao za mentora. Osim same web aplikacije, u okviru projekta Maraton bit će razvijena i aplikacija za pametne telefone i tablete (iOS i Android) putem koje će korisnici primati obavijesti o novostima na burzi. Burza je besplatna i dostupna svima.

Međuinstitucijska razmjena iskustava

Sljedeće što je Sveučilište u smislu povezivanja s gospodarstvom napravilo jest osnivanje Sveučilišne inovacijsku mreže u ožujku. Tijekom svečanoga potpisivanja, Sveučilišnoj inovacijskoj mreži pristupilo je 14 sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, a partneri na projektu su BISTEC, Sveučilište u Rijeci, Hrvatska mreža poslovnih anđela – CRANE, Hrvatska gospodarska komora, Tehnološki park Varaždin, Tehnološko-inovacijski centar Međimurje, Tehnološki park Zagreb te tvrtke Altpro, Pliva Hrvatska, Genera i SD Informatika. “Ima mnoštvo dobrih primjera, recimo tvrtka Altpro koja je postala i potpisnica naše Sveučilišne inovacijske mreže stalno surađuje sa studentima, a najbolje od njih je i zaposlila”, ističe Šimpraga.

Sveučilište u Zagrebu u suradnji s partnerima odlučilo je pokrenuti Sveučilišnu inovacijsku mrežu kako bi osiguralo da znanja i tehnologije razvijene u Hrvatskoj doprinesu globalnoj konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva i potaknu regionalni razvoj. Cilj mreže je stvoriti temelj za održivu međuinstitucijsku razmjenu iskustava i međusobnu podršku, a u svrhu jačanja inovacijskog sustava.

Kako tvrde na Sveučilištu, djelovanjem Mreže maksimalno će biti iskorištene mogućnosti koje proizlaze iz članstva u EU i regionalnih inicijativa za dobrobit članova Mreže, hrvatskoga gospodarstva i društva. Sveučilišna inovacijska mreža povezuje članove iz javnog i privatnog sektora koji će, dijeleći znanje, ideje i rad, imati mogućnost stvoriti raznoliku i dobro povezanu inovacijsku zajednicu koja je sposobna predvidjeti, stvarati i reagirati na prilike koje joj se pružaju, a s ciljem stvaranja novih vrijednosti.

Mreža djeluje kako bi se odgovorilo na prilike za iskorištavanje inovacija koje proizlaze iz širenja tržišta za sve vrste inovacija, različitih mehanizama financiranja istraživanja, inovacija i poduzetništva, profesionalne mobilnosti i izravnih stranih ulaganja. “Mreža će se na jesen širiti. Pozvat ćemo tvrtke koje su nastale na temelju inovacija, kao što su primjerice Altpro, Tehnix i Dormeo. Tvrtke koje se temelje na vlastitim inovacijama i patentima su najpotentnije firme danas i zbog toga ih želimo privući u našu mrežu”, poručio je Šimpraga.

Zbog daljnje bolje suradnje ponudit ćemo im osnivanje zajedničkog Ureda za sveučilišno-gospodarsku suradnju koji bi članovima Sveučilišne inovacijske mreže omogućio prenos znanja i informacija te povezivanje partnera koji traže i nude inovativna rješenja različitih problema. Također, bi mogli uspostavljati izravan dijalog s europskim i nacionalnim tijelima državne vlasti i agencijama uključenima u istraživanje, razvoj i inovacije.

Projekt Membrain

Kako tvrdi Šimpraga i među studentima ima onih koji žele nešto više od obrazovnih programa. Neki koji su zainteresirani za znanstveni rad ostaju na fakultetima, a ima i onih s poduzetničkim duhom. Primjerice projekt Membrain, održiva kuća koji su razvili studenti, trenutno pregovara sa Sveučilištem o tome da se otvori zajednička tvrtka.

“Naš sustav je takav da mi prepoznajemo te studente i biramo svoje nasljednike među njima, odnosno nudimo im da postanu asistenti, a kasnije i docenti na fakultetima. No, mnogi imaju i poduzetničkog talenta i do kraja fakulteta sami kreiraju svoj posao i pokušavaju se samozaposliti. Takvima treba pružiti priliku tako da im lokalna zajednica osigura inkubatore i tehnološke parkove u kojima pod povoljnim uvjetima koriste poslovni prostor. Iako kasnimo za razvijenim svijetom, mi na Sveučilištu potičemo i akademsko poduzetništvo znanstvenika kroz otvaranje poduzeća kojima su osnivači autori inovacije ili patenta, fakultet i Sveučilište – takozvane spin off tvrtke”, zaključio je Šimpraga.

Komentirajte prvi

New Report

Close