Treći kvartal teško će do +2,9%

Potrošnja u trgovini na malo pomogla ubrzanju rasta BDP-a/Boris Ščitar/VL/PIXSELL Potrošnja u trgovini na malo pomogla ubrzanju rasta BDP-a/Boris Ščitar/VL/PIXSELL

Izvoz je ostvario brži godišnji rast od uvoza, ali stagnacija industrije nije dopustila veći rast BDP-a u 2. kvartalu.

Ponajviše zahvaljujući znatno boljim izvoznim rezultatima, a uz nastavak solidna rasta potrošnje u trgovini na malo, u drugom je tromjesečju u odnosu na isto razdoblje lani realni rast BDP-a ponovno ubrzao.

Nakon 2,5 posto u prvom kvartalu, u drugome je, prema prvim procjenama državnih statističara, dosegnuo 2,9 posto, što je 16. tromjesečje uzastopnih pozitivnih stopa. I za ministra financija Zdravka Marića i za većinu analitičara ubrzanje rasta u drugom kvartalu je očekivano, s tim da ekonomisti ističu i da bi već treći kvartal opet mogao donijeti blago usporavanje, dijelom i zbog razmjerno visoke baze (u turizmu, trgovini).

 

3,6 posto

realni rast osobne potrošnje od travnja do lipnja

Od travnja do lipnja izvoz je ostvario brži godišnji rast nego uvoz, pa je i neto inozemna potražnja, a ne samo domaća, imala pozitivan doprinos rastu BDP-a. Ministar Marić je kao pozitivnu značajku posebno istaknuo to što izvoz roba i usluga ponovno raste brže od uvoza (5,6 prema 4,7%), pri čemu je izraženiji rast zabilježen kod izvoza robe (7,1%) nego kod usluga (4,3%). Osobna potrošnja u odnosu na drugi kvartal 2017. realno je porasla 3,6 posto, što je nešto sporije nego u prvom (+3,9%), a slično vrijedi i za investicije s rastom od 3,1 posto (u prvom kvartalu 3,3%).

S proizvodne strane, pak, najveći doprinos rastu BDP-a dale su trgovina, građevina i usluge, a ministar Marić apostrofirao je kako stagnantna industrijska proizvodnja ponovno (kao i u 1. kvartalu) nije dopustila veći rast BDP-a.  Ostaje primijetiti i da bruto dodana vrijednost (BDV)  poljoprivrede ponovno ima pozitivan predznak (premda je i uz ubrzanje u 2. kvartalu taj rast tek 0,5%), kao i da financijski sektor bilježi simboličan, ali ipak pad.

Ukupno, rast BDV-a dosegnuo je 2,3%, a već duže vrijeme nemale razlike u odnosu na stope rasta BDP-a (BDV uvećan za poreze na proizvode umanjeno za subvencije), samo su potvrda koliko je za stope rasta BDP-a zaslužan PDV. Iz Hrvatske udruge poslodavaca važnim podcrtavaju rast izvoza, ali i poručuju da ima prostora za daljnji rast, a da je HUP-u glavni ograničavajući faktor nedostatak radne snage. Mogućnosti podizanja plaća radnicima još nisu dostatne da bi se taj problem kompenzirao, a trenutno se tu skreću sredstva namijenjena rastu poslovanja i investicijama. Ukratko, komentirajući BDP apelirali  su na dodatna porezna rasterećenja poslodavaca. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!