Za financijaše Agrokora predvođene Ivanom Crnjcem nema predaha.
Usporedno s menadžiranjem domaćih financijskih aranžmana i strateškim pripremama za međunarodni burzovni iskorak, privode kraju i novu operaciju prijevremenog iskupa 300 milijuna eura obveznica. Radi se o izdanju iz 2012. na rok od sedam godina, odnosno dospijeća 2019. godine. Cilj je, dakako, zamijeniti taj prilično skupi obveznički dug jeftinijim. Opcija da Agrokor to može napraviti prije roka dospijeća te prateći uvjeti definirani su u prospektu obveznica, pri čemu se prva prilika ('call') za to pruža 1. svibnja. Motiva da se ona iskoristi u koncernu Ivice Todorića svakako ne manjka.
Agrokor je, naime, prilikom izdanja prije tri godine investitorima morao osigurati 9,875 posto prinosa, a s obzirom na današnju izdašnost financijskih tržišta i razine traženih prinosa, kamate bi mu se refinanciranjem mogle spustiti za nekoliko postotnih bodova. Na iznos od približno 2,3 milijarde kuna to znači uštede koje se mjere desecima milijuna kuna godišnje. Do zaključenja Poslovnog dnevnika iz Agrokora nismo dobili odgovor na naš upit, no prema saznanjima Poslovnog dnevnika, kreditni aranžman kojim će se refinancirati obveznice već je 'zaokružen', i to sa sedam velikih svjetskih banaka. Među njima su redom zvučna imena, od JP Morgana i Deutsche Bank do BNP Paribasa i Barclaysa.
300milijuna
eura obveznica planira otkupiti Agrokor 1. svibnja
Banke članice sindikata u kreditu će participirati po 50-ak milijuna eura. Sa svima njima Agrokor surađuje otprije. S obzirom na njegovu veličinu i dosadašnje oslanjanje poslovne ekspanzije na dužničko financiranje, to je razumljivo. Agrokor je danas na prekretnici; rizičnija strategija širenja uz korištenje prilično skupe financijske poluge je više-manje iscrpljena, a ambijent produljene recesije samo dodatno potencira zaokret. Vezano uz skoru veliku operaciju refinanciranja obvezničkog duga, domaći investicijski bankari reći će kako u spomenutoj 'sedmorki' banaka treba tražiti i budućeg globalnog koordinatora, odnosno aranžere javne ponude dionica i izlistavanja na nekoj svjetskoj burzi (najizglednije Londonskoj), što je najavljeno do 2016.
Prema nekima, sudjelovanje u skorom kreditu na neki je način i ulaznica za uži izbor za savjetnički angažman za IPO. Međutim, dio financijaša ističe kako priča o IPO-u još ipak nije došla u tu fazu. Drugim riječima, na tom se projektu radi, ali je zasad operativno mnogo jači fokus na strateškim pitanjima i pretpostavkama na kojima su angažirani stručnjaci ugledne savjetničke kompanije Rothschild. Među ostalim, pripreme za burzovni iskorak prije same operativne provedbe IPO-a podrazumijevaju važna strukturna pospremanja vezana uz maloprodajni biznis i akviziciju Mercatora.
Ivica Todorić to je potvrdio i u intervjuu početkom prošlog mjeseca, ističući kako Agrokor želi "iskoristiti sve sinergije i poboljšati EBITDA" (dobit prije kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije). Kad se to postigne, kaže, ići će u IPO i "napraviti čudesnu stvar". No, do tog "posve drukčijeg Agrokora", izazova i preokupacija ima napretek. Među ostalim, to podrazumijeva i pretumbavanje niza financijskih aranžmana s domaćim bankama koje kroz razne instrumente posluju s Agrokorom, a u posljednje su im vrijeme te izloženosti pod povećalom središnje banke.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Vraća /otkupljuje / obveznice prije roka….jer želi veće, i jefitnije
zaduživanje nakon toga …..
valjda je bio u stisci te 2012.g…..pa je pristao , ono što su ztažili..
nemrem vjerovati kaj citam-pa decki koliko vam todo placa za ovakvo drukanje?
kaj ne pricate o tome da su dionice ledo, jamnice otisle kao jamci za kredit todinog dobrog agrokora.
Po Konzumu je najpoznatiji jer ga ima u svakom mjestu ali je on u proizvodnji i mnogostruko jači nego Konzum u maloprodaji. Pa samo u mesu i preradjevinama preko PiKa drži preko 50% tržišta i taj postotak raste! Znaci da mu je proizvodnja pojedinih segmenata znatno iznad udjela Konzuma u maloprodaji. A sa Juicyem je dokazao da zna dobro prodati…to sigurno ne vrijedi 45mil eura koliko je dala Stanić grupa.
Ja cijenim Todorića iz dva razloga: ulaže u proizvodnju, stvara brendove i ne drži ih do propasti. Nije on stvorio samo Juicy, tu je i Mlinar i Kozmo i mnogi za široku populaciju manje znani. Što se proizvodnje tiče dosta je reći da je napravio više instalirane snage elektrana u zadnje 3 godine nego HEP (dobro, to i nije bilo teško). Održavanje firmi je zaista na visokom nivou – samo pogledajte koliko su se promijenili kiosci Tiska u zadnjih 10 godina. O Belju i Vupiku ne treba trošiti riječi.
Na stranu sviđa li vam se Konzum ili ne on je osuđen na poslovanje s dobiti u Hrvatskoj, dakle na veće marže. Niti jedan strani lanac nema to ograničenje. Svi oni povlače novce od matice – pitanje je samo do kada i što će se promijeniti za hrv. potrošaća kada te donacije prestanu. Zato uspoređivati Konzum i Interspar ili Kaufland nema smisla.
Uključite se u raspravu