Za financijaše Agrokora predvođene Ivanom Crnjcem nema predaha.

Usporedno s menadžiranjem domaćih financijskih aranžmana i strateškim pripremama za međunarodni burzovni iskorak, privode kraju i novu operaciju prijevremenog iskupa 300 milijuna eura obveznica. Radi se o izdanju iz 2012. na rok od sedam godina, odnosno dospijeća 2019. godine. Cilj je, dakako, zamijeniti taj prilično skupi obveznički dug jeftinijim. Opcija da Agrokor to može napraviti prije roka dospijeća te prateći uvjeti definirani su u prospektu obveznica, pri čemu se prva prilika ('call') za to pruža 1. svibnja. Motiva da se ona iskoristi u koncernu Ivice Todorića svakako ne manjka.

Agrokor je, naime, prilikom izdanja prije tri godine investitorima morao osigurati 9,875 posto prinosa, a s obzirom na današnju izdašnost financijskih tržišta i razine traženih prinosa, kamate bi mu se refinanciranjem mogle spustiti za nekoliko postotnih bodova. Na iznos od približno 2,3 milijarde kuna to znači uštede koje se mjere desecima milijuna kuna godišnje. Do zaključenja Poslovnog dnevnika iz Agrokora nismo dobili odgovor na naš upit, no prema saznanjima Poslovnog dnevnika, kreditni aranžman kojim će se refinancirati obveznice već je 'zaokružen', i to sa sedam velikih svjetskih banaka. Među njima su redom zvučna imena, od JP Morgana i Deutsche Bank do BNP Paribasa i Barclaysa.

Banke članice sindikata u kreditu će participirati po 50-ak milijuna eura. Sa svima njima Agrokor surađuje otprije. S obzirom na njegovu veličinu i dosadašnje oslanjanje poslovne ekspanzije na dužničko financiranje, to je razumljivo. Agrokor je danas na prekretnici; rizičnija strategija širenja uz korištenje prilično skupe financijske poluge je više-manje iscrpljena, a ambijent produljene recesije samo dodatno potencira zaokret. Vezano uz skoru veliku operaciju refinanciranja obvezničkog duga, domaći investicijski bankari reći će kako u spomenutoj 'sedmorki' banaka treba tražiti i budućeg globalnog koordinatora, odnosno aranžere javne ponude dionica i izlistavanja na nekoj svjetskoj burzi (najizglednije Londonskoj), što je najavljeno do 2016.

Prema nekima, sudjelovanje u skorom kreditu na neki je način i ulaznica za uži izbor za savjetnički angažman za IPO. Međutim, dio financijaša ističe kako priča o IPO-u još ipak nije došla u tu fazu. Drugim riječima, na tom se projektu radi, ali je zasad operativno mnogo jači fokus na strateškim pitanjima i pretpostavkama na kojima su angažirani stručnjaci ugledne savjetničke kompanije Rothschild. Među ostalim, pripreme za burzovni iskorak prije same operativne provedbe IPO-a podrazumijevaju važna strukturna pospremanja vezana uz maloprodajni biznis i akviziciju Mercatora.

Ivica Todorić to je potvrdio i u intervjuu početkom prošlog mjeseca, ističući kako Agrokor želi "iskoristiti sve sinergije i poboljšati EBITDA" (dobit prije kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije). Kad se to postigne, kaže, ići će u IPO i "napraviti čudesnu stvar". No, do tog "posve drukčijeg Agrokora", izazova i preokupacija ima napretek. Među ostalim, to podrazumijeva i pretumbavanje niza financijskih aranžmana s domaćim bankama koje kroz razne instrumente posluju s Agrokorom, a u posljednje su im vrijeme te izloženosti pod povećalom središnje banke.