Sektor opterećen uvozom ostvario gubitak od oko 84 milijuna kuna

U analizu Croatiastočar nisu uključene tvrtke iz koncerna Agrokor/Filip Kos/PIXSELL U analizu Croatiastočar nisu uključene tvrtke iz koncerna Agrokor/Filip Kos/PIXSELL

Samodostatnost u proizvodnji svinjskog mesa lani je bila 59 posto, a kod goveđeg mesa je iznosila 68%.

Ukupno 217 poduzetnika iz sektora industrije proizvodnje i prerade svinjskog i goveđeg mesa iskazalo je prošle godine poslovni prihod od 5,38 milijarde kuna što je rast poslovnog prihoda za 12 posto.

Poslovni rashodi ostvareni su u vrijednosti od 5,41 milijarde kuna što je rast od 15 posto od čega na materijalne troškove otpada 4,57 milijardu kuna što je povećanje za 13 posto. Troškovi sirovina i materijala veći su za 18 posto u odnosu na 2016. godinu. "Unatoč značajnom smanjenju financijskih rashoda sektor u 2017. godini nije ostvario konsolidiranu dobit već gubitak od oko 84 milijuna kuna te negativni EBITDA od čak 28 milijuna kuna. Udio EBITDA u odnosu na poslovni prihod u prošloj godini je prepolovljen", pokazuje analiza koju je izradio Croatiastočar poslovno udruženje ove industrije.

Financijski pokazatelji za zadnje dvije godine ne sadrže podatke tvrtke iz sastava Agrokora zbog iznimnih okolnosti u koncernu. "Uspoređujući trendove kretanja potrošačkih cijena svih vrsta mesa i mesnih proizvoda vidljivo je da se poslovanje sektora u razdoblju 2014. do 2016. odvijalo u uvjetima deflacije cijena duže i u većem deflatornom indeksu u odnosu na ostale članice EU, a negativni trendovi nastavljeni su i kroz 2017. godinu", objašnjava Branko Bobetić direktor Croatiastočara.

Prema njegovim riječima otkupne cijene svinjskih polovica u prošloj godini bile su veće za 9 posto dok su otkupne cijene junećih polovica bile veće za 1 posto. Indeks potrošačkih cijena mesa i mesnih proizvoda bio je veći za 4 posto u odnosu na 2016. godinu. Uvoz sektora bio je veći za 40 posto dok je prihod od prodaj u inozemstvu povećan za 34 posto. Uvoz mesoprerađivačke industrije crvenog mesa za više od četiri puta veći je od ostvarenog izvoza.

 

9 posto

bile su više otkupne cijene svinjskih polovica u 2017.

U strukturi uvoza najveću vrijednost čini uvoz svinjskog mesa gdje je prosječna uvozna cijena u prošloj godini iznosila 2,29 eura ili 15 posto više u odnosu na uvoznu cijenu iz 2016. godine, kaže Bobetić. Dodaje kako su u zadnjih šest godina prosječne otkupne cijene junećih trupova u RH bile za 6 posto manje od prosjeka EU cijena dok su prosječne tržne cijene svinjskih polovica bile za 4 posto veće od prosječnih EU cijena. Analiza pokazuje da je samodostatnost u proizvodnji svinjskog mesa u prošloj godini bila 59 posto, a kod goveđeg mesa je iznosila 68 posto. Sektor mesoprerađivača svinjskog i goveđeg mesa značajno opterećuje kontinuirani rast uvoza mesnih proizvoda svih tarifnih grupa.

U prošloj godini ukupan uvoz mesnih proizvoda bio je veći za 6 posto, a u odnosu na 2012. prije ulaska u članstvo EU, uvoz je povećan za čak 60 posto. Izvoz mesnih proizvoda u prošloj godini povećan je za 8 posto, no izvoz proizvoda od crvenog mesa u odnosu na 2012. bio je manji za 13 posto najvećim dijelom zbog smanjenog izvoza na CEFTA tržišta, objašnjava Bobetić. U prošloj godini prosječna prodajna cijena mesnih proizvoda od svih vrsta mesa koja uključuje i izvozne cijene u Hrvatskoj je bila 4,18 eura/kg što je za 3 posto manje od prosječne prodajne cijene mesnih proizvoda svih članica EU.

Prema objavljenim podacima godišnjeg reporta EU PRODCOM-a u prošloj godini realizirana vrijednost prodaje koja uključuje i izvoz mesnih proizvoda svih vrsta iznosila je oko 390 milijuna eura dok je vrijednost prodaje goveđeg, svinjskog mesa i janjetine iznosila oko 223 milijuna eura.

"Usporedbom prodajne vrijednosti pojedinih grupa mesnih proizvoda hrvatske mesne industrije uključujući i proizvode od mesa peradi, vidljiva je značajna disproporcija u većem udjelu prije svega polutrajnih kobasica gdje je prosječna prodajna cijena za oko 8 posto manja u odnosu na prosječnu EU cijenu, a manji udio imaju mesni proizvodi veće dodane vrijednosti u odnosu na ostale članice EU, ističe Bobetić. Dodaje kako je slična situacija kod prodajne vrijednosti goveđeg i svinjskog mesa gdje najveći udio u realizaciji prodaje čine kategorije polovica, posebice u sektoru goveđeg mesa dok su udjeli prodaje makro i mikro konfekcije značajno manji u odnosu na ostale članice EU. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve