Ruši se konkurentnost naše hrane u ponudi ugostitelja u korist uvoznika

Dragutin Ranogajec, predsjednik Hrvatske obrtničke komore/ Anto Magzan/PIXSELL Dragutin Ranogajec, predsjednik Hrvatske obrtničke komore/ Anto Magzan/PIXSELL

Predsjednik Hrvatske obrtničke komore iznosi pozitivne i negativne strane porezne reforme, te pledira za veću ulogu HOK-a u kreiranju zakona u cilju oporavka obrtništva.

Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec u razgovoru za Poslovni dnevnik komentira poreznu reformu, čija primjena kreće 1. siječnja 2017., te iznosi poražavajuće trendove u obrtništvu, kao i najveće probleme koji čekaju na žurnu intervenciju Vlade. 

Što za obrtnike znače najavljene sveobuhvatne porezne promjene?   
Pozdravljamo svako rasterećenje gospodarstva s ciljem stvaranja povoljnijeg i poticajnijeg poslovnog okruženja te jačanja konkurentnosti. Također, podržavamo prijedloge koji su sukladni našim zahtjevima: naime, neke mjere doprinijet će poreznom rasterećenju obrtnika i njihovom kvalitetnijem poslovanju, no, s druge strane, ima i onih koje bi se mogle negativno odraziti na poslovanje dijela naših članova. Očekujemo da ćemo ubrzo dobiti priliku za razgovor s ministrom financija Zdravkom Marićem, kako bismo iznijeli stavove obrtnika o poreznoj reformi, ali i zahtjeve hrvatskih obrtnika vezane za olakšanje njihovog poslovanja. 

Koje mjere s popisa prijedloga obrtnika su usvojene, koje imaju podršku HOK-a te što je po Vama otvorena tema za razgovor?  
Naši su prijedlozi djelomično usvojeni. Za ilustraciju toga što smo tražili i dobili mogu navesti inače pozitivnu mjeru priznavanja troškova reprezentacije u visini 50%. To je poboljšanje u odnosu na sadašnjih 30%, ali i dalje stoji raniji zahtjev HOK-a da se ova vrsta troška prizna 100%. Kako doznajemo, tome su bili skloni i porezni stručnjaci. Generalno pozitivnim ocjenjujemo smanjenje opće stope poreza na dobit sa 20% na 18%, jer se time smanjuje porezno opterećenje i olakšava poslovanje za sve. Također  je pozitivno i uvođenje stope poreza na dobit od 12% za poljoprivrednike i obrtnike s prihodima manjim od tri milijuna kuna, jer olakšava poslovanje obrtnicima koji su obveznici poreza na dobit. Posrijedi je povlaštena stopa koja će smanjiti pritisak na likvidnost, dok će se ostatak dohotka preraspodijeliti. Umjesto za punjenje državnog proračuna poslužit će za nova ulaganja ili za pobošljanje materijalnog statusa radnika, i to kao dodatna stavka uz ostale predložene mjere, primjerice, povećani osobni odbitak. No, ukazujemo na potrebu da ista stopa od 12% treba vrijediti i za obrtnike u sustavu poreza na dohodak s primicima do tri milijuna kuna. 

Zašto su potrebne drugačije stope oporezivanja od predloženih za obrtnike-dobitaše? 
Kroz zadovoljavanje načela pravednosti i jednakog poreznog tretmana očuvala bi se dugogodišnja povoljnost poslovanja tzv. dohodaša. Iako se u sustavu poreza na dohodak smanjuju stope s 25% na 24% te sa 40% na 36%, što je načelno pozitivno jer se smanjuje porezno opterećenje, za jasne kalkulacije treba pričekati na konačni prijedlog zakona. No, već postoje naznake da bi se za obrtnike dohodaše porezni teret povećao. Važno je intervenirati odmah jer je stabilna porezna politika jedan od šest zahtjeva novoj vlasti. Predstavili smo ih i prije prošlih parlamentarnih izbora, a u sklopu tog paketa prije svega tražimo poticajne porezne mjere za poslovanje obrtnika. Instrumentima porezne politike, podsjetimo, moguće je utjecati na povoljnije uvjete za gospodarstvo te ih treba koristiti posebno za početne godine poslovanja, i kroz poticanje potrošnje usklađivanjem stopa PDV-a i povećanjem porezno priznatih izdataka. Naš je stav da prilikom donošenja zakonskih propisa, kao i izmjena poreznih zakona, potrebno je osigurati razdoblje prilagodbe gospodarstvenika za nove uvjete poslovanja, što ovom poreznom reformom ponovo nećemo dobiti. 

Konkretnije, što predlažete kad je riječ o PDV-u?  
Potrebno nam je nekoliko stabilnih godina kako bismo planirali poslovanje, a ne stalno dodavali nove kolone u poslovnim knjigama. Zašto ne bismo razmislili i o mogućnosti da se PDV u 2018. ne smanjuje na 24%, već da se u 2019. smanji na 23%. Inače, dobrom mjerom ocjenjujemo povećanje praga za obvezni ulazak u sustav PDV-a s 230.000 na 300.000 kn, što smo odavno tražili. Sukladno tome, očekujemo i novu razradu oporezivih primitaka kod paušalnih obrtnika. Dosadašnji limit iznosio je 149.500 kn, a HOK je i ranije predlagao da se taj iznos veže uz granicu za ulazak u sustav PDV-a. Na našu inicijativu razmatra se i novi prijedlog po kojem bi trgovina, ugostiteljstvo i neke druge djelatnosti mogle ući u režim paušalnog oporezivanja, pod uvjetom da osiguraju fiskalizaciju, što dosad paušalisti nisu morali. Nadalje, podržavamo povlaštenu stopu na struju i za ostale inpute u poljoprivredi, kao i ponovno mogući odbitak pretporeza za osobna vozila, barem i djelomično, uz napomenu da još uvijek treba doraditi odredbe zakona vezano uz plaću u naravi i nepriznavanje troškova osobnih vozila. Negativna mjera svako je povećanje stope PDV-a s 13% na 25% za ugostiteljstvo. 

Ispada da je uz status dohodaša to drugi najveći problem ove reforme? 
Da. Bojimo se da će se to negativno odraziti na vanpansionsku potrošnju rušeći konkurentnost naše hrane u ugostiteljskoj ponudi jer se ukida povlaštena stopa. Ugostitelji su se tek konsolidirali, velik broj ih je još pod kreditima, a bore se s problemom stručne radne snage. Također, mjera se može loše odraziti i na projekt povezivanja domaće poljoprivredne proizvodnje s turističkim tvrtkama, a konvenirati jeftinoj i manje kvalitetnoj uvezenoj hrani. Inzistirat ćemo da hrana, za razliku od pića, ostane u režimu stope od 13%. 

Što očekujete da ćete postići? 
Vjerujemo da ćemo u dijalogu s resornim ministrom turizma Garijem Capellijem doći do zadovoljavajućeg rješenja za naše članove. Naime, za oporavak obrtništva i ukupnog gospodarstva potreban je poticajni zakonodavni okvir, porezni zakoni koji se neće mijenjati barem 5 godina, uklanjanje barijera u poslovanju kao što su dugotrajni sudski sporovi, otkup državnih poslovnih prostora ili siva ekonomija, kao i mladi obrazovan kadar. HOK će  ustrajati u realizaciji svih zahtjeva hrvatskih obrtnika te će redovito revidirati ono što je učinjeno za obrtništvo. 

Što po Vama ostaju najveće prepreke i problemi s kojima se obrtnici svakodnevno susreću u obavljanju djelatnosti, gdje  bi Vlada trebala žurno intervenirati u skladu sa zahtjevima HOK-a? 
Ključne su reforme u području nelojalne konkurencije izražene kroz sivu ekonomiju, i to strane onih koji djelatnost obavljaju neregistrirano. Naše poslovanje opterećuje i financijska nedisciplina koja označava nepoštivanje rokova plaćanja, često i neplaćanje u potpunosti, što najviše pogađa obrtnike kao najmanje gospodarske subjekte. Još uvijek nefleksibilno radno zakonodavstvo onemogućava ispunjenje potreba za radnicima u obrtu, uz uvjete na tržištu koji se stalno i nepredvidivo mijenjaju. Sustav obrazovanja ne stvara kadrove potrebne obrtništvu, niti omogućuje mladima stjecanje vještina za samostalan rad nakon zapošljavanja. Konačno, nedovoljan je utjecaj obrtništva i gospodarstva općenito pri kreiranju propisa kojima se reguliraju uvjeti za poslovanje. Za posljedicu to ima stvaranje novih prepreka poslovanju, i  uzrok je nejednakog položaja u odnosu na pravne osobe s jedne i na fizičke osobe s druge strane, zbog neprepoznatih specifičnosti poslovanja u obrtu. 

Hoćete li tražiti od nove Vlade izmjene Zakona o obrtu?  
Svakako. Naš prijedlog za ocjenu ustavnosti čl. 2. navedenog zakona na Ustavnom sudu RH nalazi se pune tri godine, još nije riješen, a pritom se određeni broj obrtnika preregistrirao u j.d.o.o. Za razliku od obrtnika koji odgovaraju svojom cjelokupnom imovinom, ta društva ima ograničenu odgovornost, a za njih ne vrijede naši propisi. Naime, ne moraju imati stručne radnike, niti položeni majstorski ispit, i zapravo su nelojalna konkurencija. Tražit ćemo uvođenje reda, a koliko je problem gorući pokazuje negativan trend u proteklih pet godina. 

Što su zadnji podaci? 
Od rujna 2011. do rujna 2016., nestalo je čak 11.972. obrta, što je pad od 12,6%, i to sa 87.592 na 76.520 obrta. U posljednjih godinu dana bilježimo 745 zatvorenih obrta, što iznosi jedan posto  u odnosu na godinu prije. Na početku navedenog razdoblja obrtništvo je zapošljavalo 210.470 radnika, uključujući i same obrtnike, a danas imamo 188.576 radnika.  Dakle, izgubili smo 21.895 radnih mjesta, odnosno njih 10,4 posto. 

Koliko je obrtnika otkupilo prostore u vlasništvu RH, županija i gradova u kojima rade kao zakupci?  
Brojkom i slovom nitko, a  zakonska osnova postoji već godinama. Još 2004. je   omogućena prodaja poslovnih prostora u vlasništvu RH obrtnicima i malim poduzetnicima koji su u zakupu tih prostora, no bilo je propisano da će se prodaja provoditi prema uvjetima i postupku koji će uredbom propisati Vlada, što se i dogodilo 2007. Po toj Uredbi zakupnik je mogao podnijeti zahtjev za kupnju prostora najkasnije u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu Uredbe. U tom je roku Središnjem državnom uredu za upravljanje državnom imovinom stiglo 1711 zahtjeva za kupnju poslovnog prostora. Nijedan nije riješen. U 2011. donesen je novi zakon, pa 2012. i nova Uredba, i ukratko omogućena je prodaja poslovnih prostora u vlasništvu jedinica lokalne i regionalne samouprave. Međutim,  prodaja poslovnih prostora još nije započeta, i desetogodišnje izbjegavanje primjene propisa se samo nastavlja, stvarajući pritom pravnu nesigurnost i gubljenje povjerenja građana u institut pravne države i vladavine prava.

Očekujete li da će i to nova Vlada riješiti? 
Da. Vjerujem kako će naša suradnja s novom Vladom  i resornim ministarstvima, biti bolja nego ranijih godina te da ćemo uspješno riješiti navedene probleme koji uporno 'žuljaju' hrvatske obrtnike, pa tako i otkup poslovnih prostora.  Uvjereni smo da će resor obrtništva biti kvalitetno zastupljen unutar resornog Ministarstva gospodarstva, malog i srednjeg poduzetništva i obrta. Podržavamo temeljne ciljeve programa Vlade do 2020. godine i pet osnovnih stupova za razvoj poduzetništva, a posebno smo zadovoljni što je naglasak stavljen na reformu obrazovnog sustava.

Od samog je početka HOK aktivno sudjelovao u izradi prijedloga Nacionalnog kurikuluma za strukovno obrazovanje, a proljetos ste organizirali i stručnu raspravu na tu temu. Što po Vama slijedi? 
Iskreno se nadamo da kurikularna reforma neće stati. Naime, jedan od razloga zašto smo se aktivno uključili jest naša želja da svojim znanjem i iskustvom izgradimo strukovno obrazovanje koje će osigurati kvalificirani kadar koji će biti u stanju stvoriti konkurentno gospodarstvo. No, ukoliko se ta reforma ne dogodi, nas nitko ne priječi stvoriti uvjete za kvalitetno strukovno obrazovanje. Naprotiv, smatram da je odgovornost svih dionika, kako iz područja obrazovanja, tako i nas iz gospodarstva sjesti zajedno za stol i dogovoriti daljnje korake. Velika odgovornost leži na Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih koja nikako da shvati da bi ona trebala biti poveznica gospodarstva i obrazovanja bez koje jest potpuno nemoguće kvalitetno strukovno obrazovanje.

Opće je poznato da HOK na razne načine promovira obrtništvo i stručne službe pokreću niz savjetovanja i edukacija za članstvo. Je li najbolji primjer na tom planu konkretna pomoć u kreiranju uvjeta za povoljnije poslovanje kroz uštede kod partnera u projektu HOK ZNA? 
Naše iskustvo je jako dobro. Tim projektom osiguravamo poticajno poduzetničko okruženje, i to kroz pogodnosti kod dobavljača roba i usluga iz raznih gospodarskih grana, s kojima imamo potpisane ugovore o suradnji. U projekt HOK ZNA uključeni su partneri iz raznih gospodarskih sektora, bitni našem članstvu u svakodnevnom poslovanju. Tako smo omogućili jeftiniju struju, plin i naftne derivate, povoljnija osiguranja i potporu kod izrade projekata za europske fondove. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!