U četiri hrvatske riječne luke – osječkom Tranzitu, Pristaništu i skladištu Sisak, Robno-transportnom centru (RTC) Slavonski Brod i Luci Vukovar pretovareno je tijekom prošle godine oko milijun i osamsto tisuća tona različite robe. Time, ipak, nije ostvareno željenih dva milijuna, ali je došlo do povećanja za 121 tisuću tona u odnosu na 2006. godinu. Planove su ispunili Osječani i Siščani, dok očekivanja nisu premašili Vukovarci i Brođani. Dunavom, Dravom i Savom najčešće su plovili ugljen, troska, umjetno gnojivo, željezna rudača, šećer, željezo, lim i sirova nafta. Dok Osječane tišti kronični problem niskoga vodostaja rijeke Drave, Vukovarci se istovremeno žale na globalna kretanja koja su utjecala na gubitak određenih vrsta tereta, poput šećera zbog odluke WTO. U te je dvije najveće hrvatske riječne luke lani ipak najviše investirano jer se u Sisku i Slavonskom Brodu od roba prekrcava samo sirova nafta, i to za sisačku Rafineriju.

Suradnja s riječnim lukama
“Treba imati industrijske i gospodarske zone nadomak luka kako one ne bi bile svrha samima sebi. Moralo bi se, dakle, razviti gospodarsko zaleđe. Promet rijekom je najjeftiniji i taj potencijal u Hrvatskoj treba znati više, jače i bolje iskoristiti. Morske i riječne luke treba povezati. Intermodalni promet bi se trebao preobraziti tako da tereti iz svijeta skrenu na naše morske luke, putem željeznice dođu do nas, riječnih, i nastave dalje put za Europu. Znači da robe koje idu za luke zapadne Europe, Rotterdam, Amsterdam i Hamburg, dođu u Luku Rijeka, željeznicom se prevezu do Osijeka i Vukovara, a potom Dunavom transportiraju na Zapad. Riječ je o nekih pet milijuna tona koje trebaju primiti naše morske luke. Time bismo skratili put za pet do šest dana, ali bi cijena prijevoza uz efikasnost i brzinu morala biti jeftinija kako bismo robe privukli k nama. Stoga riječne i morske luke ne treba gledati kao konkurenciju, nego partnere koji se vežu jedni za druge”, ističe Tomislav Mihaljević, predsjednik Odbora luka i pristaništa Zajednice za promet na unutarnjim vodama koja djeluje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i direktor Luke Vukovar koja je prošle godine potpisala sporazum o suradnji s Lukom Rijeka. Riječani Vukovarcima temeljem njega pomažu na održavanju dizalica, a zajednički nastupaju na sajmovima logistike i tragaju za teretima i robama. Velike planove spremaju Brođani koji su godišnje spremni krcati barem 1,5 tonu tereta. To Marijan Jurić, upravitelj Lučke uprave Slavonski Brod, smatra optimalnim za samu Luku, kao i rijeku Savu koja bi takav teret mogla podnijeti. “Ovoga trenutka jedina roba u Luci Brod je sirova nafta, ali ona nema neku perspektivu u budućnosti. Ondje se, osim toga, bave još i proizvodnjom šljunka i pijeska koji ne predstavlja toliko važan segment u čitavom poslovanju. Plan je ukupan teret pretovara u Luci Brod povećati realizacijom investicije izgradnje tvornice biodizela za koju je ugovor već potpisan. Time bi se godišnje samo za nju prekrcavalo oko 780.000 tona tereta”, napominje Jurić.

Na području brodske Lučke uprave započeta je izgradnja 120 metara vertikalne obale koja omogućuje pristajanje najvećih tipova riječnih brodova, kao i pretovar svih vrsta tereta neovisno o vremenskim uvjetima. Ondje će na raspolaganju biti i skladišni prostor otvorenoga te 30.000 četvornih metara zatvorenoga tipa pogodnog za pretovar i skladištenje kontejnerske robe. Smatra se kako bi realizacijom projekta Lučke uprave došlo do priljeva stranoga kapitala, a time i pokretanja novih gospodarskih kapaciteta. Istovremeno u RTC Slavonski Brod ističu kako tijekom ove godine ne planiraju nikakva veća ulaganja. Direktor Josip Dušak kaže kako je njihov ukupan prihod lani dosegnuo milijun i šesto tisuća kunu te da su pretovarili 139.364 tone tereta što je za 22.831 tonu manje nego što su ostvarili 2006. godine. Ove godine u slavonskobrodskom RTC-u, kako je dodao, ne planiraju mnogo više prekrcati nego li su lani, oko 132.000 tona. Sličnih su ambicija i u Pristaništu i skladištu Sisak u kojemu je 2007. godine pretovareno 263.500 tona roba. “Ništa se bitnije neće promijeniti ove godine. Prekrcavamo jedino naftu, a ona stalno pada jer se crpilišta prazne. Tijekom godine ne planiramo ni neke veće investicije, osim redovitog tehničkoga održavanja”, kaže Đuro Bojović, direktor sisačkog Pristaništa i skladišta koje je prošlu godinu zaključilo s ukupnim prihodom od 6,2 milijuna kuna. Unatoč manjem pretovaru od očekivanoga, Luka Vukovar ostvarila je pet milijuna kuna dobiti što je više nego li godinu dana prije. Kako bi povećali obujam poslova, Vukovarci su krajem 2007. u rad pustili četvrtu dizalicu nosivosti 16/27 tona, što im omogućuje da istovremeno mogu pretovarati četiri vrste tereta, odnosno prekrcavati robu s četiri različita broda. Novac za njezinu kupnju zajednički su osigurali hrvatska Vlada u visini od 15,5 milijuna kuna i Vlada Kraljevine Belgije koja je donirala 450.000 eura temeljem Sporazuma o sufinanciranju projekata pružanja pomoći ekonomskom razvoju Podunavlja. Čitav projekt je, osim dizalice, uključivao i trafostanicu vrijednu 19 milijuna kuna. Plovnost, odnosno niski vodostaji rijeke Dunav, Vukovarcima nikada nije predstavljao problem pa Luka može raditi svih 365 dana u godini. Ipak, u ovoj najboljoj hrvatskoj riječnoj luci po poslovanju ‘muku muče’ s nedostatkom otvorenog i zatvorenog skladišnoga prostora. Lučka uprava je, kako se već prije moglo čuti, kupila oko 4 hektara prostora na kojemu je planirana gradnja 400 metara vertikalne obale kao i terminal za komadne i rasute terete. Na tome bi se prostoru, kako je predviđeno, u budućnosti godišnje moglo pretovariti i do dva milijuna tona roba. Projektni zadatak je već izrađen, a u Luci Vukovar se nadaju kako bi se čitav plan mogao ostvariti kroz dvije do tri godine.

Plovnost rijeka
Osječki Tranzit planira u 2008. povećati promet za 20 posto u odnosu na prošlu godinu. Ovdje je lani, također, dogovorena kupnja portalne dizalice kapaciteta 10/20 tona čija je vrijednost 1,7 milijuna eura, a potom je sklopljen i ugovor za kupnju dizalice kapaciteta 5/6 tona u vrijednosti 430.000 eura. Obje su već puštene u rad, a s njima se broj dizalica u Luci Tranzit s pet, među kojima je i jedna plovna, povećao na sedam. Osječani tako računaju da će do 2010. godine ostvariti više od milijun tona pretovara različitih roba. Iako je tranzitovcima za izvoz interesantna čitava Europa, kako je još prije potvrdio direktor tvrtke Ivica Đeri, najzanimljivije im je, ipak, istočno tržište na kojega računaju, jer putem tvrtki, posebice onih koje se nalaze u sastavu našičke Nexe grupe, žele na njih plasirati svoje proizvode. Ipak, kronični problem koji ih tišti jest plovnost rijeke Drave tijekom cijele godine. No tranzitovci se nadaju kako će se i to riješiti, a pri tome računaju i na pomoć države čime će se, uz stvaranje lučkoga bazena za obavljanje lučkih djelatnosti i izgradnju nove okomite obale, stvoriti potrebni uvjeti za razvoj Luke prema master planu, a što bi prema srednjoročnom planu trebalo rezultirati pretovarom od milijun tona roba u riječnom prometu, a u dugoročnom i više od tri milijuna tona.