Hrvatska narodna banka nedavno je izašla s revidiranom procjenom gospodarskog rasta za ovu godinu; spustila je očekivanu stopu rasta BDP-a na samo 2,5 posto realno. Koliko je usporavanje ekonomije donijela druga polovica godine, dovoljno govori to što su u prvom i drugom tromjesečju zabilježene solidne stope rasta od 4,3 i 3,4 posto, odnosno oko 3,8 u polugodišnjem iskazu.

Podaci za treći, ‘turistički’, kvartal očekuju se idući tjedan, no niz je pokazatelja jasno naznačio silaznu putanju gospodarskih aktivnosti, od osobne potrošnje i robne razmjene do dinamike punjenja proračuna. Analitičari procjenjuju da je u razdoblju srpanj-rujan rast BDP-a u odnosu na lani usporio na oko dva posto, a po svoj prilici u posljednjem ćemo tromjesečju teško uopće govoriti o rastu. Svi analitičari ističu posustajanje osobne potrošnje kao važne komponente BDP-a. Već u drugom kvartalu njezin je rast usporio na 2,2 posto (u prvom je bio 4,3, a prošle godine po kvartalima je rasla stopama od 5 do 7 posto), a mjesečni pokazatelji kretanja prometa u trgovini na malo sugeriraju usporavanje. Prvi put u ovom desetljeću u trećem ovogodišnjem kvartalu trgovina na malo bilježi realni pad. U konačnici bi osobna potrošnja mogla za cijeli postotni bod negativno utjecati na kvartalni rast BDP-a, procjena je Hrvoja Stojića, analitičara Hypo Alpe-Adria banke. Dodaje da se isti negativni doprinos očekuje od neto izvoza te da je od investicija realno očekivati znatno niži doprinos BDP-u. Zdeslav Šantić, analitičar Raiffeisen banke, naglašava da je uvid u ukupna kretanja investicija ograničen (ponajprije u segmentu državnih investicija), pa se koriste zaobilazni putevi izračuna, poput procjena da se 55 posto investicija odnosi na građevinske radove. Za investicijske aktivnosti u privatnom sektoru bi znakoviti mogli biti pokazatelji strukture inozemnog duga. U inodugu sektora poduzeća osjetno se povećava udio kratkoročnog duga, što upućuje na više financiranja obrtnog kapitala, a manje investicija. Dijelom i zbog procjena razine investicija Šantić ima određene zadrške prema vlastitom očekivanju da bi rast BDP-a u trećem kvartalu mogao biti oko 2,3 posto. Trend usporavanja slijedi i industrijska proizvodnja. Na žalost, u očekivanom kvartalnom rastu među izraženijim pozitivnim doprinosima je onaj rasta zaliha. Prema podacima Zavoda za statistiku, zalihe industrijskih proizvoda na kraju listopada veće su za čak 13,7 posto u odnosu na isti lanjski mjesec.