Prekretnica: Raskol velikih dioničara u grupi s oko 2500 zaposlenih

Foto: Marko Jurinec/PIXSELL Foto: Marko Jurinec/PIXSELL

Nakon pola godine analiziranja, grupa odlučila jačati maloprodaju i to samostalno.

Čakovečki mlinovi, grupa s oko 2500 zaposlenih koja objedinjuje mlinsku i pekarsku proizvodnju te trgovačku djelatnost, prelomila je odluku o daljnjem smjeru razvoja. Strateški se opredijelila da će ključni nositelj budućeg rasta vrijednosti Grupe biti segment maloprodaje u kojoj se uz organski rast planiraju i akvizicije. Uprava na čelu sa Stjepanom Vargom je osim jačanja fokusa na maloprodaju odlučila i da u provođenje te strategije ide samostalno. Time je završeno razmatranje raznih strateških opcija najavljeno još proljetos, kad su za analize angažirani i savjetnici i kad je bilo istaknuto kako “razne opcije” uključuju i moguću prodaju (dijelova) biznisa. No, na toj prekretnici usput je došlo i do raskola među nekima od najvećih dioničara.

Tako su Čakovečki mlinovi ovih dana u središte pažnje došli zbog nekoliko smjena, odnosno optužujućeg pisma kojim se javnosti obratio Branko Grašić, u ponedjeljak smijenjeni direktor Metssa, jedne od tvrtki iz sastava Grupe. On je s 12,14 posto dionica u vlasništvu ujedno i četvrti po veličini dioničar Čakovečkih mlinova, iza AZ mirovinskog fonda (18,17%) te supružnika Stjepana i Ružice Varge (s po nešto više od 13 posto dionica).

Uz Grašića, i u Nadzornom odboru Čakovečkih mlinova dogodile su se dvije smjene: Zoran Štefulj (inače 7-postoni dioničar) više nije predsjednik NO-a, a Ana Grašić više nije njegova zamjenica. Ukratko, spomenuta trojka je, prema svemu sudeći, u pogledu daljnje strategije ostala u opoziciji, nasuprot preferencijama “hrabrijeg razvoja vlastitim snagama” oko kojih su se složili mirovinski fondovi (koji ukupno drže oko četvrtine kapitala) i obitelj Varga. Dojučerašnji predsjednik NO-a Štefulj ničim nije komentirao svoju smjenu. Nino Varga, član Uprave kompanije priopćenjem je pojasnio kako su “određene kadrovske promjene u Upravi odlučili provesti “kao preduvjet novousvojene strategije, kako bi se Grupa interno osnažila i pripremila za provođenje ambicioznih ciljeva”. No, posve drukčije o svemu se očitovao Grašić. Osim što su smijenjeni, kako kaže, inzistirali na isplati dividende kako mali dioničari ne bi prodavali dionice po nerealno niskoj cijeni, za dvoje nadzornika tvrdi da su smijenjeni “zbog inzistiranja na transparentnosti provođenja odabira strateških opcija i budućeg razvoja Čakovečkih 
 mlinova”.

Za svoje micanje pak kao razloge navodi “ukazivanje na nezakonite radnje obitelji Varga”, zatim neslaganje s odlukom o isplati 15 milijuna dobiti Metssa Čakovečkim mlinovima, kao i to što nije htio prodati svoje dionice po nerealno niskoj cijeni koju su mu ponudili Varge. Usput je spočitnuo da je analiza koju je za kompaniju izradio Intercapital bila dostupna samo članovima obitelji Varga.

Dotaknuo se Grašić i kompanijskog mercedesa, transfernih cijena na relaciji između Metssa i matičnog društva, promašenih investicija, fiktivnih računa... Sve u svemu, razlaz je začinjen žestokom svađom i iznošenjem “prljavog rublja”, što nije rijetkost, ali osim što daje podlogu za propitivanja obično nameće i pitanje trenutka njegova iznošenja: tek kad se izgubi utjecaj ili ispadne iz igre.

Obavijest na burzi

Uprava Čakovečkih mlinova jučer poslije podne o najnovijim je događajima izvijestila investicijsku javnost putem Zagrebačke burze. Naravno, iz priopćenja se ni približno ne naziru tenzije kojima su popraćene odluke vezane uz prekretnicu u uvjetima stagnirajućeg poslovanja i sve snažnije konkurencije na domaćem maloprodajnom, pekarskom i mlinarskom tržištu.

Opredjeljenje za značajniji iskorak i rast maloprodajnog poslovanja kao ključnog nosioca budućeg rasta vrijednosti Grupe objašnjava se procjenom kako “interni resursi i potencijali sjedne strane, te prilike na tržištu s druge, nude najviše prostora za rast vrijednosti i razvoj Kompanije upravo u dijelu maloprodajnog poslovanja”.

Zato će im u narednom razdoblju “u strateškom fokusu biti objedinjavanje maloprodajnog poslovanja te ubrzanje rasta akvizicijama i otvaranjem novih prodavaonica, kao i mjere fokusirane na organski rast poslovanja”.

Poslovni retzultat

Scenariji koji su bili razmatrani uključivali su nastavak samostalnog poslovanja uz značajna dodatna ulaganja, ali i zajedničke poduhvate, dezinvestiranje pojedine imovine, poslovnih cjelina, društava, pa i cjelokupne Grupe.

Kao važan element za odluku da se u daljnji razvojni put nastavi samostalno u vodstvu Ćakovečkih mlinova navode i to što “raspolažu dovoljnom financijskom pozicijom za provođenje takve strategije”.

Inače, Grupa je u prva tri kvartala ove godine ostvarila 1,04 milijarde kuna konsolidiranih poslovnih prihoda, što je na razini prihoda ostvarenih u istom razdoblju lani, a time i na tragu ostvarenja približno 1,4 mlrd prihoda na razini cijele godine. Prema izvješću, mlinarski dio grupe zabilježio je rast prihoda od nepunih 4 posto.

U segmentu maloprodaje, čija mreža uz sjeverozapad Hrvatske uključuje i solidnu mrežu na sjevernom Jadranu, prihodi i rashodi su također na istoj razini kao i prethodne godine. Značajan utjecaj na kretanja u toj djelatnosti, kažu, ima demografija i kupovna moć, pa iako broj stanovnika opada, kupovna moć ipak raste.

Fokus u maloprodaji

Segment veleprodaje i franšize su, kao i prethodnih goidna u opadanju, ali to je i planirano. Fokus u maloprodaji je na nabavnim uvjetima trgovačke robe, na optimizaciji mreže i na rastu prihoda po zaposlenom.

Konačno, u pekarskom dijelu ostvaren je rast prihoda od pet posto, zahvaljujući optimizaciji proizvodnog asortimana i većem fokusu na polu-pečeni i smrznuti program.

U prva tri kvartala Grupa je iskazala 31,6 milijuna kuna dobiti, odnosno oko 600.000 kuna više nego lani.

Komentari (1)
  • Ledica
    Ledica 0:40 16.11.2019.

    Oko “ hrabrijeg razvoja vlastitim snagama ” složili su se MIROVINSKI FONDOVI i obitelj Varga.
    Zašto o tome nemaju nikakvih informacija i saznanja ostali dioničari ?
    Kada se i gdje o tome raspravljalo ?
    Mirovinski fondovi nemaju svoga predstavnika ni u upravnom ni u nadzornom odboru , a na godišnjoj skupštini dioničara proljetos dioničari su samo informirani o angažiranju Intercapitala koji će razmatrati razne opcije o daljnjoj budućnosti poslovanja Grupe.
    Postoji li još koji način i mjesto za dogovore i usuglašavanja stavova o budućnosti firme osim gore navedenih ?

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve