Iako su godinama očekivali i planirali da će bespovratnim sredstvima iz fondova Europske unije (EU) financirati kapitalne investicije koje su trebale nositi razvoj medicinskog turizma, osnivači i uprave specijalnih bolnica neugodno su se iznenadili doznavši da na novac iz EU nemaju pravo jer su javne ustanove.

Umjesto toga, nude im se krediti Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR), što se ne uklapa u studije isplativnosti većine projekata ukupne vrijednosti oko 500 milijuna eura, koji redom dolaze u pitanje. Županije i uprave bolnica upiru prstom na državu i kažu da ih je zaboravila u pregovorima o operativnim programima s EU. U Ministarstvu regionalnog razvoja tvrde pak da se drukčije nije moglo ispregovarati te su na to osnivače upozoravali još prije dvije godine. Iz Ministarstva zdravlja pak sad poručuju osnivačima da uđu u javno-privatna partnerstva kako bi se uklopili u programe, a u međuvremenu iz EU fondova mogu dobiti tek novac za energetsku učinkovitost. No, teško će im obnova fasade riješiti kroničan manjak kapaciteta, bez kojeg mogu zaboraviti na konkurentnost.

Specijalna bolnica Naftalan, čiji je osnivač Zagrebačka županija, prva se požalila da je zbog novih okolnosti morala prepoloviti projekt dogradnje, prvotno planiran na 80 milijuna kuna "Planirali smo aplicirati za strukturne fondove iz kojih bi se financiralo 50% investicije koja bi uključivala gradnju 120 smještajnih kapaciteta uz dodatnu ponudu, bazene, teretane… U ovoj fazi, međutim, odustajemo od smještajnih kapaciteta koje ćemo možda realizirati vlastitim sredstvima, no tek u drugoj fazi i ako nam krene posao", kaže ravnatelj bolnice Goran Maričić. Marcel Medak, ravnatelj Daruvarskih toplica i predsjednik Zajednice zdravstvenog turizma pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, smatra da je napravljen golem propust u pregovaranju.

"Razočarani smo jer smo zaboravljeni u pregovorima iako smo na to upozoravali. Pitamo se kako su novac iz fondova EU mogle iskoristiti druge zemlje članice za svoje toplice, primjerice Slovenija. Naši projekti se ne mogu financirati kreditima, a bez njih Hrvatska može zaboraviti razvoj medicinskog turizma", kaže Marcel Medak. I Daruvarske toplice na popisu su projekata za dogradnju vrijednu oko 90 milijuna kuna, no projekt će morati izmijeniti.  U Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU odbacuju optužbe da je hrvatska strana loše pregovarala. Ističu da su kriteriji za definiranje malih i srednjih poduzetnika unaprijed propisani, kao i regulativa EU za korištenja EU fondova koja je propisala da sredstva za jačanje poduzetništva mogu ići samo malim i srednjim poduzećima.

"Naftalan ne udovoljava tim kriterijima jer je u vlasništvu Županije. Nakon usvajanja konačne verzije regulative za korištenje EU fondova potkraj 2013. bilo je jasno da nema mogućnosti da se u novom programskom razdoblju otvori financiranje zdravstveno-turističkih projekata kakve su predlagale specijalne bolnice. Jedini prostor za financiranje iz fondova u sadašnjem vlasničkom obliku postoji kod projekata koji se mogu povezati sa znanstveno-istraživačkim aktivnostima te s projektima energetske učinkovitosti", ističu u Ministarstvu te tvrde da su na sve to na nizu sastanaka upozoravali osnivače i uprave specijalnih bolnica.

Da će se projekti specijalnih bolnica financirati iz EU fondova donedavno je tvrdio Miljenko Bura, šef Zavoda za zdravstvene usluge u turizmu Ministarstva zdravlja. U Akcijskom planu navode se projekti nadogradnje i rekonstrukcije specijalnih bolnica Biokovka, Kalos, Varaždinske Toplice (90 mil. kuna), Naftalan, Daruvarske Toplice, Lipik te Stubičke Toplice. Bura specijalnim bolnicama poručuje da značajan novac mogu dobiti za energetsku učinkovitost. "Pripremili smo analizu i projekt za većinu toplica u ukupnom iznosu od 60 mil. eura. Uvjeren sam da ćemo ta sredstva i dobiti. To bi bio prvi dio, vrlo važan, za obnovu sadašnjih derutnih toplica. No, županije u nastavku mogu potražiti partnere za razvoj tih toplica i u tom slučaju toplice se u drugoj vlasničkoj strukturi mogu javljati na druge natječaje", ističe Bura.

Konzultantica Ariana Vela iz tvrtke EU projekti smatra, međutim, da se rješenja za sufinanciranje iz EU fondova mogu pronaći čak i bez izmjene vlasničke strukture. "Generalno je problem u tome što nedostatke u osnovnoj infrastrukturi pokušavamo riješiti kroz EU fondove, a njihov smisao nije u krpanju rupa nego u dodanoj vrijednosti. No, čak i u okviru postojećih okvirnih programa vjerojatno se mogu pronaći načini da se dobije novac kroz različite programe, primjerice kroz znanstvena istraživanja, pa čak i obnovu kulturne baštine. Svaka bolnica pritom mora pronaći vlastite modalitete. Trebaju sjesti zajedno s Ministarstvom regionalnog razvoja ili konzultantima i pronaći način", poručuje Vela.