Nakon što su državni statističari nedavno obznanili da je obujam industrijske proizvodnje u prvih deset mjeseci porastao 2,7% u odnosu na prošlu godinu, na početku ovog tjedna fizički su pokazatelji kretanja u industriji upotpunjeni i onima o prometu, odnosno prodaji. U listopadu je promet industrije bio 2,9 posto jači nego u istom mjesecu lani, dok je prodaja u prvih deset mjeseci porasla 3,4 posto.

Taj je rast u cijelosti rezultat razmjerno snažnog rasta industrijske prodaje na stranim tržištima koja je povećana 10,3 posto, dok je prodaja tih poduzeća na domaćem tržištu ove godine 2,4 posto slabija nego lani. Od pet glavnih industrijskih grupacija samo se u Energiji bilježi pad prometa, i to za više od 18 posto, dok sve ostale ove godine imaju jači prodajni skor nego lani. Kapitalni proizvodi i Trajni proizvodi za široku potrošnju pritom su na dvoznamenkastim stopama rasta (17,4 i 12,2 posto), a kod Netrajnih proizvoda za široku potrošnju promet je veći za nepunih pet posto.

Trend rasta i prometa industrije i obujma proizvodnje očito je uvelike podržan oporavkom inozemne potražnje. Uz prve naznake njegova nastavka u posljednjem kvartalu, analitičari i za cijelu godinu danas imaju solidna očekivanja. U Raiffeisen banci ocjenjuju da bi rast obujma proizvodnje ove goidne mogao biti oko 2,5 posto. To je najviša stopa rasta unatrag osam godina, no to  je ujedno i nešto više od prosjeka EU. U prvih deset mjeseci industrijska je proizvodnja u Uniji u prosjeku povećana 1,9 posto (kalendarski prilagođeni podaci), primjećuju analitičari HGK. No, EU je time stigao na oko 6,4 posto usporedive proizvodnje predkrizne 2008., a Hrvatska je još 15 posto ispod te razine.