Prijeti nam oduzimanje 200 milijuna eura iz fondova EU-a

Autor: Poslovni.hr , 29. veljača 2016. u 13:28
Foto: Robert Anic/PIXSELL

Hrvatska je sa samo 62% iskorištenih sredstava uvjerljivo na zadnjem mjestu ljestvice iskoristivosti fondova EU-a.

Prema najavama ministra financija Zdravka Marića Hrvatska bi ove godine trebala iz fondova povući čak 78.5% više sredstava nego lani. 

Ipak se na terenu objava i provedba natječaja odugovlači, veliki je manjak kadrova, sredstva iz socijalnog fonda su nam blokirana na šest mjeseci pa se stoga postavlja pitanje je li ovaj ambiciozni cilj moguce realizirati i kako do novca iz fondova EU-a. Gostujući u emisiji Hrvatskoga radija U mreži Prvog odgovor su pokušali dati europarlamentarka Ivana Maletić i pomoćnik sektora za međunarodne poslove HGK Saša Bukovac.

"Riječ je o ambicioznom planu koji je ne samo moguće provesti već ga je i nužno realizirati", rekla je Ivana Maletić. Hrvatska je sa samo 62% iskorištenih sredstava uvjerljivo na zadnjem mjestu ljestvice iskoristivosti fondova EU-a.

"Za pozitivan iskorak potrebno je učiniti više toga. Iz Europskog parlamenta već smo uputili prijedlog prema Europskoj komisiji da se pojednostave procedure natječaja. Mali i srednji poduzetnici jednostavno nemaju kapacitete da bi pratili sve ono što birokracija EU-a zahtijeva", naglasila je. Sama državna administracija bi se trebala osposobiti da postane vodič poduzetnicima, a potrebno je uvesti red i u katastrima jer su nesređeni imovinsko pravni odnosi isto tako velika zapreka. 

"Pred novom vladom je veliki posao, osobito zbog velikih podbačaja u iskorištavanju fondova koje je napravila prethodna vlada. Godine 2015. od 900 milijuna eura povučeno je samo 400 milijuna. Konstantno se povlačilo puno manje i zbog toga će se na kraju 2016. oduzimati sredstva, prema mojim procjenama oko 200 milijuna eura", istaknula je Maletić.

Teško je očekivati rezultate već u prvoj godini, rekao je Saša Bukovac. Potrebne su istinske promjene jer sve traje pretjerano dugo. Država bi trebala definirati kratkoročne i dugoročne ciljeve po pitanju fondova EU-a, a osobita pozornost bi se trebala posvetiti kapitalnim ciljevima. Pažnja se mora obratiti i na nedostatak stručnog kadra jer previše ljudi nakon što u državnoj službi stekne potrebna znanja odlazi u privatni sektor.  

Komentari (3)
Pogledajte sve

Kirin, ti si isto pametan u PČM, a ni jedan jedini primjer iz prakse -nemaš!
Za izgradnju vinarije, ako hoćeš novce iz predpristupnih fondova- trebaš PROGRAM , koji se
sastoji od projektne dokumentacije objekta i tehnološke dokumentacije -proizvodnje. npr.
Projektna dokumentacija , ako ništa drugo , košta ko Sv.Petra kajgana, jer uz rad arhitekta,
trebaš i hebeni posao od geodeta, koji košta ko svemirske rakete. Skupiš ponude izvođača …
suglasnosti , i sl…
Inženjerski dio – npr.. tehnologija proizvodnje plaćaš po dogovoru, isto nije jeftino.
MOžeš bez dobavljača , možeš i besplatno s njim, ali te oderu na strojevima..
Nakon toga, dogovaraš proviziju s kućama / agentima/ koji će u tvoje ime riješiti novac iz
fondova . Kad to dogovoriš / 10% od programa / još nisi ni lopatu zabio u zemlju, a potrošio
si 30 % planirane investicije…
Nakon toga ideš u banku, Ona traži nebulozne uvjete , garancije, tristo čuda.
Spreman si – prihvatiti kredit, koji dobivaš grace period 1 godinu…a onda vraćaš..
Nakon toga -imaš dugove, početak proizvodnje i neizvjesno tržište…..super, ne?

Sve znaš!? A pojma nemaš….. samo trkeljanje, nigdje misli!

Kriterije određuju BANKE.

Svatko želi zaraditi. Posrednik -koji slaže Program, projektant koji projektira projektni zadatak,
Banka- koja vrši isplatu sredstava…..i tu nema pameti i kraja….

Ako država ne sastavi svoje UREDE KOJI ĆE POMAGATI BESPLATNO u pripremi dokumentacije
– odaziv će biti samo kod najvećih investitora tipa Agrokor, Atlantic ..i sl…koji ima cijelu četu zaposlenih
koji – samo to rade.

New Report

Close