Marić ne vidi problem u svojim velikim ovlastima: One znače i odgovornost

Autor: Marija Brnić , 19. srpanj 2017. u 13:58
Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Na novi zakon o državnoj imovini 19 očitovanja, najviše od lokalne uprave.

Prije nekoliko dana istekao je rok za javnu raspravu prijedloga novog zakona o upravljanju državnom imovinom, koji, kako smo već predstavili u Poslovnom dnevniku, ministru državne imovine daje velike ovlasti, kakve dosad nije imao nijedan pojedinac koji je vodio taj resor, bilo kroz Fond za privatizaciju ili njegove nasljednike AUDIO i DUUDI. Stoga ne čudi i da je najviše kritika i prijedloga za izmjenama ministru državne imovine Goranu Mariću pristiglo na odredbe koje osobi na toj poziciji daju mogućnost samostalnog odlučivanja dionicama i nekretninama čija vrijednost je do 7,5 milijuna kuna.

Devetnaest je pravnih i fizičkih osoba uputilo svoje prijedloge Ministarstvu tijekom savjetovanja s javnošću, a Ured pučke pravobraniteljice i Udruga gradova bili su pri tom najaktivniji u procjenjivanju efekata Marićevih prijedloga. Upozoravaju da je nužno rezanje tako visokog limita za samostalne poteze ministra, koji je dosad bio 1 milijun kuna, te predlažu da se i za nižu razinu uvede i odobrenje odluka od strane Državnog odvjetništva. Visok prag ocijenjen je kao “velik koruptivan rizik” i “rizik po javni interes”.

No, iz izjave koju je dao na naš upit, za Gorana Marića velike ovlasti koje bi mu zakon dao ne predstavljaju problem.

“Velike ovlasti, po logici razumijevanja, upućuju na veću odgovornost. Ako je tako u slučaju odredbi novog Zakona, analogno se to odnosi i na ministra državne imovine”, odgovara Marić. No, navodi i kako će iduća dva tjedna Ministarstvo analizirati pristigle prijedloge i o njima se javno očitovati, te da je u interesu Ministarstva kao njegova resornog predlagatelja i ministra osobno da zakon bude kvalitetan, pojednostavljen, bliži poduzetništvu i realnom životu.

No, upravo su na dodatne nejasnoće i netransparentnost stigle brojne primjedbe. Gradove tako posebno muči konfuzija koju može pokrenuti brisanje odredbe postojećeg zakona o tome čije su vlasništvo nekretnine upisane kao općenarodna imovina i društveno vlasništvo.

Građani, posebice u slučaju legalizacije objekata, neće znati komu će se obraćati – gradu, županiji ili nadležnom ministarstvu, upozoravaju iz Udruge gradova, a dodatne napetosti mogu nastati u slučaju ako bi gradovi prodavali takve nekretnine jer svu zaradu bi morali uplatiti u proračun RH.

Zakon k tomu nije uredio raspolaganje zajedničkim nekretninama države i gradova, pa Udruga gradova predlaže da se u zakon unese odredba da zemljištem koje se 24. srpnja 1991. nalazilo unutar granica građevinskog područja raspolaže grad, a država zemljištem izvan građevinskog područja, kao i da se gradovima vrati zemljište koje bi po tom kriteriju ušlo u njihov posjed, a na koje se u međuvremenu uknjižila država.

Gradovi zamjeraju i što se i dalje ostavlja dojam centraliziranosti u upravljanju imovinom koja nosi dobit, poput terena za kampove ili golf terena, dok gradovi ne sudjeluju ni u upravljanju njima, niti ubiranju prihoda. Grad Karlovac primjerice predlaže da se kao poseban oblik raspolaganja imovinom uvede model njihovog davanja na privremeno korištenje gradovima. To se prije svega odnosi na nekretnine koje nisu u funkciji i za koje nije određena namjena, a dolazi do devastacije i propadanja.

Poslodavci su u ovoj raspravi bili tihi, tek su, zajedno sa sindikatima, u tijeku javne rasprave izborili povratak socijalnih partnera u upravnom vijeću Centra za restrukturiranje i prodaju, pa će ponovno biti u članstvu, ali bez prava glasa. No, osim sindikata i poslodavaca, i gradovi traže uključenost u rad CERP-a, a predlažu da uz ostala resorna ministarstva svog predstavnika dobije i Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova.

Nedopustivo je, upozorili su iz Koprivničko-križevačke županije, da se ministru državne imovine prepusti odluka o doniranju nekretnina političkim strankama. Bila bi to, smatraju iz Centra za mirovne studije, izravna pogodba parlamentarnim strankama i otvaranje prostora za političku trgovinu.

Ministra Marića se upozorava da upravljanje imovinom treba razlikovati od vlasništva, a u tom kontekstu preporučuje se u zakon unijeti novu praksu – da Vlada, na prijedlog Ministarstva, osnuje trgovčko društvo, fond ili drugi oblik pravne osobe koja bi upravljala dijelom državne imovine. Od Marića se očekuje i da u daljnjem radu na zakonu uredi pitanje registra i interne evidencije državne imovine. To se u današnje doba smatra neprihvatljivim, te su prijedlozi da se postojeći registar popravi tako da podaci budu pregledni, te da ga se ažurira na dnevnoj bazi, a da svi podaci o imovini i njezinom korištenju, zakupcima i slično budu javno dostupni.

Među pristiglim zahtjevima ministru ima i onih ponešto osobitih poput inicijative pučke pravobraniteljice da se dionice državnih tvrtki dodijele i borcima NOB-a ili Sindikata metalaca Hrvatske koji uz zadržavanje mogućnosti korištenja ESOP programa traže i da im se omogući i stjecanje i 100 postotnog vlasništva tvrtki.

Novi zakon inače će ići u redovitu saborsku proceduru, a ministar Marić očekuje da će biti pušten u raspravu polovicom rujna. Zakon je inače prema vladinom hodogramu trebao biti usvojen do konca lipnja.     

Komentari (3)
Pogledajte sve

Njemačka je svu imovinu DDR-a raspodala za četiri godine. Bilo je i promašaja, pogrešnih procjena, izigravanja dogovora…ali su problem riješili i okrenuli novu stranicu. Mi 26 godina ne znamo dali ćemo piškit ili kakit. Top lokacije se devastirane a i dalje propadaju. Da su prije 20 godina priveden svrsi danas bi imali na tisuće ljudi, koji bi sve te godine radili, uplaćivali doprinose, plaćali poreze…Slučajna zemlja, kako ju je Zoki apostrofirao, nije zalužila bolje a nije se ni on bogzna pretrgao da ne bude tako.

Jedini ministar koji strateški i vizionarski gleda na naše gospodarstvo, prosperitet i budućnost. On je dva mozga u jednoj glavi, uvijek razmišlja za našu dobrobit, Bravo.

čita,j veću priliku da uzmeš nešto ispod žita

New Report

Close