Hrvatska ima ukupno 128 gradova, no koliko je među njima pametnih gradova? Mogu li i kako postati pametniji? Odgovor na ovo pitanje trebao bi dati projekt Gradovi budućnosti, inicijativa pokrenuta od strane Poslovnog dnevnika, Veleposlanstva Kraljevine Nizozemske i Udruge gradova namijenjen promociji izvrsnosti i inovativnosti ‘smart city’ i srodnih inicijativa implementiranih u hrvatskim gradovima, ali i podizanju opće svijesti javnosti oko važnosti razvoja novih tehnoloških, organizacijskih i logističkih rješenja usmjerenih na poboljšanje kvalitete života stanovnika hrvatskih gradova.

No, što su to uopće pametni gradovi (eng. smart city)? Koncept pametnih gradova (eng. Smart city) jest skup multidisciplinarnih mjera, ideja i politika usmjerenih na poticanje razvoja ljudskih i tehnoloških resursa urbanih područja, te njihove strukturirane interakcije u svrhu omogućavanja održivog gospodarskog razvoja i više kvalitete života njegovih stanovnika. Iako se često veže uz razne varijante ICT tehnologija, koncept pametnih gradova znatno je širi od puke implementacije tehnoloških rješenja, te obuhvaća i razne sociološke koncepte, poput maksimalne društvene inkluzije i transparentnih sustava odlučivanja. Filozofija pametnih gradova razvila se kao izravni odgovor na razvoj ekstremne urbanizacije kojoj je svijet izložen tijekom zadnjih pedesetak godina. U tom razdoblju, od 1960. do danas, udjel stanovnika gradova u ukupnoj svjetskoj populaciji porastao je sa 34 na 54 posto.

Prema procjenama Ujedinjenih naroda taj trend nastavit će se i u bliskoj budućnosti, pa će se upravo urbana područja generirati oko 90 posto prirodnog prirasta globalnog stanovništva, 80 posto novostvorenog bogatstva, ali i trošiti oko 60 posto ukupne svjetske potrošnje energije. Samo u Kini u narednih 15 godina oko 300 milijuna ljudi migrirat će iz ruralnih u urbana područja. Stvaranje održivih modela i politika razvoja urbanih prostora utoliko je globalni imperativ.

Urbana naselja

Od ovih globalnih trendova nije izuzeta niti Hrvatska koja već 50 godina bilježi kontinuiranu depopulaciju ruralnih područja, te sve veću koncentraciju stanovništva u malom broju najvećih urbanih naselja. Ipak, usprkos rastu, razvoju i promjeni osnovne funkcije gradova, vrlo malo se promijenilo u osnovnim načelima urbanizma. Temeljem tih postulata čiji korijeni sežu još u rano 19. stoljeće, gradovi su ustrojeni kao kompleksni centralizirani sustavi prometne, energetske, sanitarne i vodovodne infrastrukture. Ipak, takva paradigma sve češće pokazuje se kao anakrona, a gradovi zasnovani na njoj naprosto sve manje sposobni zadovoljiti osnovne životne potrebe ljudi koji u njima žive. Utoliko, stvaranje održivih modela i politika razvoja urbanih prostora globalni je imperativ.

Izuzeta od tog razvoja nije i ne smije biti niti Hrvatska. Upravo suprotno, takve inicijative nužno je identificirati, vrednovati i nagraditi, ali i promovirati ih kako bi kao primjeri najuspješnije prakse postali referenca za rašireniju primjenu, ali i negirali učestale predrasude o inertnosti institucija lokalne vlasti u Hrvatskoj. Upravo to je i osnovni cilj projekta Gradovi budućnosti, ali i dodjela nagrada ‘INPULS za pametniji grad’ najboljim ‘smart city’ projektima hrvatskih gradova u ukupno pet kategorija.

Dodjela priznanja

Dodjela priznanja najuspješnijima bit će upriličena na velikoj konferenciji Gradovi budućnosti 2015. koja će, uz prisustvo niza domaćih i stranih uglednika i stručnih predavača biti održana u studenom u maloj dvorani KD Vatroslav Lisinski u Zagrebu. . Cilj je konferencije afirmirati se kao središnje mjesto rasprava o razvoju ‘smart city’ filozofije na području Hrvatske, ali i šire regije. Osim rasprava o aktualnoj problematici implementacije ‘smart city’ rješenja, smisao konferencije je da bude i mjesto transfera znanja i ideja, odnosno točka susreta svih važnih dionika u ovom sektoru, od predstavnika lokalne samouprave, preko proizvođača tehnologija i znanstvenih institucija do krajnjih korisnika tih usluga – građana. Jer, u konačnici, bez uspješnih Gradova budućnosti neće biti niti uspješne budućnosti Hrvatske!

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe