Pred Hrvatsku elektroprivredu postavljeni su ozbiljni zadaci. Ne samo da se od kompanije očekuje da zadrži svoj dominantni tržišni status već i da svojim investicijama bude poticaj za novi ciklus rasta. Osoba na čijim leđima stoji dobar dio odgovornosti za tako ambiciozne ciljeve je Ljubica Cvenić, direktorica HEP-ovog Sektora za strategiju i korporativni razvoj. 

Kojim se kriterijima voditi pri planiranju izgradnje kapitalnih elektroenergetskih objekata, s obzirom na iznimno visoku volatilnost tržišta?
Okolnosti u elektroenergetskom sektoru u Europi danas su dosta složene osobito u pogledu investiranja u takozvane klasične elektrane. Volatilnost tržišta odražava se kroz ekonomske parametre kao što je cijena električne energije, cijena emisije CO2 ili cijena goriva i kroz tehničke parametre, a to su oscilacije uzrokovane specifičnim načinom rada elektrana s obnovljivim izvorima energije poput sunca i vjetra. S obzirom na relativno brze promjene okolnosti na tržištu s jedne strane te dugotrajni period razvoja i izgradnje elektroenergetskog proizvodnog kapaciteta HEP prije svega sagledava status postojećeg proizvodnog  portfelja i njegove dugoročne mogućnosti. Jedan od ključnih kriterija pri planiranju je i analiza lokalnog i regionalnog tržišta uz sagledavanje trendova u Europi  jer sve to ima implikacije na naše tržište. Naravno da se planovi trebaju uklapati i u okvir određen  Energetskom strategijom HR.  

HEP trenutno radi na projektu Plomin 3. Koji je su ključni argumenti u korist investicije u gradnju ugljenskih, naspram plinskim elektranama?
Postoje opći, globalni argumenti u korist ugljena, ali i oni specifični vezani uz Hrvatsku i posebno uz postojeću lokaciju u Plominskom zaljevu. Prvi je razlog rasprostranjenost i dostupnost ugljena. Svjetske rezerve ugljena čine približno dvije trećine ukupnih rezerva fosilnih goriva, a sadašnja svjetska potrošnja ugljena čini samo jednu trećinu godišnje potrošnje fosilnih goriva. Najveći pripadaju neovisnim geostrateškim područjima, a ugljen ima i najstabilniju cijenu. U desetak europskih ugljen je vodeće gorivo u termoelektranama, a europske mediteranske zemlje (Španjolska, Francuska, Italija, Grčka) koriste prednost mora pa imaju instaliranih 40 000 MW na obali (ukupna snaga kao 80 blokova TE Plomin C); njihova nam praksa i iskustva, dakle, daju za pravo.  Kad je riječ o troškovnoj usporedbi, analiza rađena u fazi pripreme projekta pokazala je da u usporedbi s najboljom termoelektranom na prirodni plin, TE Plomin C proizvodi u slučaju 7.600 sati rada 25 posto jeftiniju električnu energiju Kao odgovoran investitor, HEP je i nakon izrade prethodnih studija, nastavio izrađivati troškovne analize. Najnovije su analize pokazale još izrazitiju prednost TE na ugljen u Plominu u odnosu na plinsku elektranu. Zbog varijabilnih troškova, ugljen je potvrđen kao prihvatljivija opcija. U tom kontekstu, nedopustivo je zanemariti prednost da imamo more, pripremljenu infrastrukturu za prijam uvoznog ugljena u Plominu, ali i iznimno pozitivno iskustvo s pogonom TE Plomin 2. Možemo zaključiti da nam TE Plomin C pomaže ostvarenju energetskog miksa za proizvodnju električne energije najmanje izloženog neizvjesnosti u budućnosti: dio ugljena, dio plina, puno hidroenergije i ostalih obnovljivih izvora (vjetar, Sunce, biomasa i bioplin).

Proteklih godinu i pol dana svjedoci smo povijesno malih razlika u cijeni bazne i vršne energije na burzama. Utječe li ta činjenica i kako na studije isplativosti projekata na čijem razvoju HEP trenutno radi?
Svaka promjena se analizira i nužno je da se u razvoju projekta analiziraju sve okolnosti promjene . To znači da se posebno sagledava u našem programu ulaganja potencijal naših hidroelektrana i plinskih elektrana kojima je namijenjena uloga regulacijskih, odnosno vršnih elektrana. Kako je posebice kod hidroelektrana riječ o projektima koji se dugo pripremaju i realiziraju trenutna cijena je važna, ali s obzirom na dugi životni vijek, gotovo zanemarivi rizik u odnosu na troškove "goriva" te njihovu iskoristivost kao regulacijske odnosno vršne elektrane ti se projekti ipak sagledavaju u kontekstu s jedne strane dugoročnih projekcija rasta cijena električne energije te njihove ključne tehnološke uloge u uravnoteženju sustava te time otvaranju mogućnosti povećanja udjela drugih OIE. 

Može li uopće plin, po vašem mišljenju, biti isplativ energent za proizvodnju bazne energije, barem u trenutnim tržišnim okolnostima?
U trenutnim okolnostima, uz postojeće cijene ne možemo razmatrati plin kao  energent za proizvodnju bazne energije. To potvrđuje i europska praksa.  Elektrane koje godišnje rade manje od 3.000, manje od 2.000 dokazuju da plinske elektrane rade prije svega kao regulacijske odnosno vršne elektrane. I to je argument u korist projekta TE Plomin C. On je predviđen da radi u baznom režimu pogona, uz planiranih 7.600 sati pogona godišnje i proizvodnju 3,6 TWh električne energije (čime će se u prvoj punoj godini komercijalnog rada TE Plomina C zadovoljiti 17,5 posto godišnje potrošnje u Hrvatskoj te u prosječnoj hidrološkoj godini smanjiti udjel uvoza na samo 8 posto). 

HEP u svom proizvodnom portfelju ima značajan kapacitet elektrana koje pokreće mazut. S obzirom da je uz trenutnu cijenu tog energenta njihov rad neisplativ, koje su mogućnosti za revitalizaciju tih, trenutno neiskorištenih, resursa?
Termoelektrane koje koriste loživo ulje u pogonu su rijetko, odnosno vrlo mali dio godine. Zadnjih nekoliko godina, zbog rasta cijene loživa ulja, proizvodna cijena kilovatsata proizvedenog  iz loživa ulja vrlo je visoka, znatno viša od prosječne cijene električne energije iz uvoza. Jedini blokovi termoelektrana u našem sustavu koji proizvode po konkurentnoj cijeni zahvaljujući korištenju ugljena, upravo su TE Plomin 1 i 2. Termoelektrane koje koriste loživo ulje, također, nakon 2017. godine, s postojećom tehnologijom neće moći zadovoljavati granične vrijednosti emisija onečišćujućih tvari u zrak, u skladu s novim propisima. Zato HEP mora razmatrati izgradnju novih zamjenskih, učinkovitijih i okolišno prihvatljivijih proizvodnih jedinica na postojećim lokacijama, a sukladno smjernicama EU o ograničenosti prostornih i prirodnih resursa. Investicijske aktivnosti na postojećim objektima temeljit će se na analizi mogućnosti produljenja životnog vijeka ulaganjem u rekonstrukciju i modernizaciju, odnosno mogućnosti izgradnje novog proizvodnog postrojenja uz postojeće te eventualnu dekomisiju postojećeg postrojenja i korištenje te lokacije kao potencijalne za izgradnju nekog novog proizvodnog kapaciteta.

U HEP-ovoj bilanci proizvodnje energije iz OIE dominiraju hidropotencijali. Ima li razvojnih planova za ulaganje u neke druge vidove 'zelene energije'?
HEP razvija niz projekata koji koriste obnovljive izvore energije. Objavili smo javni poziv potencijalnim partnerima za formiranja zajedničke tvrtke za upravljanje vjetroelektranama. U tijeku je međunarodni natječaj za izgradnju dvaju kogeneracijskih postrojenja na biomasu, u Sisku i Osijeku te realizacija projekta instaliranja ukupno devet fotonaponskih elektrana na objektima u vlasništvu HEP-a širom Hrvatske. HEP će, realizacijom svih navedenih ali i budućih planiranih projekata biti tvrtka s uvjerljivo najvećim brojem pojedinačnih objekata za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora u Hrvatskoj i tvrtka s najširom bazom obnovljivih izvora – voda, sunce, biomasa, vjetar. Ima jedna činjenica koja se često zaboravlja, a to je da Hrvatska ponajviše zahvaljujući hidroelektranama ima značajno veći udjel obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji energije od prosjeka Europske unije.

Stohastičnost rada jedan je od najvećih prepreka većoj implementaciji proizvodnje energije iz vjetra i sunca. Koje su mogućnosti rješavanja tog problema i ima li HEP kakve projekte iz tog segmenta u planu?
Riječ je o pitanju za HOPS. HEP međutim tu vidi svoju šansu da bolje iskoristi svoje postojeće resurse u hidroelektranama što predstavlja još vrjednije korištenje tog dragocjenog resursa. Veći dio naših razvojnih projekata usmjeren je ka izgradnji ili dogradnji na postojeće sustave hidroenergetskih kapaciteta koji tehnički i tehnološki na najbolji način rješavaju problem stohastičnog rada vjetroelektrana ili sunčanih elektrana.  Usmjereni su ka tome da se osiguraju dodatni potencijali sustava za implementaciju obnovljivih (volatilnih) izvora energija i da se za regulaciju odnosno uravnoteženje elelektroenergetskog  sustava koristi energija i snaga iz hidroelektrana te da se time zatvori tzv "zeleni krug" proizvodnje električne energije. 

U Hrvatskoj se često govori o regionalnoj konkurentnosti. Koji su, po Vama, komparativne prednosti Hrvatske i njezinog elektroenergetskog sustava, u odnosu na susjedne države?
Jednim dijelom to se pitanje može promatrati u kontekstu prijenosnog sustava kojim upravlja Hrvatski operator prijenosnog sustava. HR ima dobro izgrađen sustav i dostatno kapacitirane interkonekcijske veze, dobar položaj u odnosu na proizvodne izvore u okruženju, što omogućuje nesmetan tranzit odnosno trgovinu električnom energijom. A kada je riječ o proizvodnom sustavu, kao prednost se ističe visok udio hideoelektrana, činjenica da imamo dvije velike akumulacije, uz planiranu još jednu na kosinjskom području. Visok udio hidroenergije omogućava nam  u razdoblju dobre hidrologije  vrlo konkurentnu cijenu. Općenito kad govorimo o prijenosnom i proizvodnom sustavu možemo konstatirati da HR ima stabilan i pouzdan sustav što se dokazalo u različitim kriznim situacijama u okruženju i Europi, kao što su razdoblja ekstremne suše ili ispadi velikih dijelova sustava

U Europskoj uniji sve su češće rasprave o modelima financiranja velikih energetskh infrastrukturnih projekata, a mnogi eksperti smatraju da je trenutni model neodrživ, prvenstveno zbog prevelikog oslanjanja na tržište. Slažete li se s takvim ocjenama?
Model koji se oslanjao na tako intenzivnu i dugotrajnu intervenciju na tržište električne energije (subvenciniranje obnovljivih izvora) pokazao je i svoje loše strane te ga mnogi najiskusniji elektroprivrednici u Europi zaista u ovom trenutku smatraju neodrživim . Zbog toga se taj model preispituje i očekuje se da će EK izdati dokument kojim će na neki način akceptirati takva iskustva na način da promjeni status nekih tehnologija obnovljivih izviora, prepoznavajući ih danas kao zrele tehnologije. Dakako da će i dalje ostati mogućnost poticaja, ali samo razvoja  i inicijalne implementacije novih tehnologija. Također predviđaju seodređeni mehanizmi ali s ograničenim vremenom trajanja koji bi trebali osigurati sigurnost opskrbe, kao što je na primjer mehanizam naknade za kapacitete.

Kako odlučiti?

Ključna analiza rizika. Koje su glavne dvojbe, iz perspektive financijske isplativosti, pri razmatranju odabira energenta za proizvodnju električne energije?

Za razmatranje odabira energenta iz perspektive financijske isplativosti ključna je analiza rizika dugoročnih promjena cijena energenata te zavisnih troškova koji prate proizvodnju električne energije iz pojedinog energenta, kao što je na primjer cijena emisija. Neizravno, ali ipak s financijskim učinkom tu je i analiza dugoročne raspoloživosti energenta.