Hrvatska ima sve preduvjete za poljoprivrednu proizvodnju. Najvažnije, imamo radišne ljude koji žive na selu i proizvode hranu. I vole ono što rade. To je ključ kako da ove uložene milijarde kuna poticaja dovedu do povećanje proizvodnje. Tim se riječkima premijer Andrej Plenković obratio brojnim sudionicima i gostima konferencije “Poljoprivreda za 21. stoljeće” koju je u sklopu velike manifestacije “Hrvatska kakvu trebamo” u Zagrebu organizirao Večernji list uz pomoć Agrobiza.

“Nećemo biti zadovoljni dok ne preokrenemo trend pada poljoprivredne proizvodnje. To je jedna od ključnih tema hrvatskog gospodarstva i politike. U sedmogodišnjem aktualnom okviru europskog proračuna 36% novca alocirano je za poljoprivredu, dakle 408 milijardi eura koji se redistribuiraju među države članice”, istaknuo je. I sam je priznao kako se oni koji se kod nas bave agrarom suočavaju s puno izazova, od nedostatka zemljišta, do elementarnih nepogoda, a kao jedan od najopasnijih istaknuo je niske otkupne cijene, posebno ističući mljekare. Sve to trebale bi, uvjerava, olakšati brojne vladine mjere poput poticanja okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta, zakona o OPG-ovima, ali i borbe s nepoštenom trgovačkom praksom.

Agrar kao izbor, a ne teret

Glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić znakovito je poručio: “Biti poljoprivrednik u 21. stoljeću nije isto kao biti poljoprivrednik kakvi su bili moji djed i baka, ili moj otac prije nekoliko godina”. Na tom je tragu bio i resorni ministar Tomislav Tolušić koji je rekao da je poljoprivreda za 21. stoljeće poljoprivreda kao izbor, a ne teret.

“Ove 2017. želimo poljoprivredu koja je samodostatna, konkurentna, pametna i održiva. Želimo poljoprivredu u prostoru u kojem je poželjno živjeti”, poručio je u uvodnom izlaganja o izazovima hrvatskog agrara. Naglasio je da su poljoprivreda i ruralni prostor neodvojivo vezani te da je pravo pitanje koje trebamo postaviti: Kakvu poljoprivredu i ruralni prostor u Hrvatskoj želimo? Istaknuo je niz nedostataka naše poljoprivrede.

“U zadnjih 30-ak godina prva stvar koju nismo riješili je poljoprivredno zemljište”, rekao je Tolušić, a kao druge nedostatke istaknuo je i nepostojeće poduzetništvo u poljoprivredi, nisku konkurentnost, slabu educiranost proizvođača, lošu dobnu strukturu i depopulaciju ruralnih područja

“Još ta poljoprivreda nije naš izbor nego nešto na što nas netko natjera”, rekao je govoreći o niskoj popunjenosti poljoprivrednih škola. Naveo je da nje njegovo ministarstvo u zadnjih je godinu dana uvelo učinkovitiji rad uprava i agencija, predložilo novi pravni i gospodarski okvir, osiguralo dostupnost novca iz EU, uredilo zakup i prodaju zemljišta, uvelo kratke lance opskrbe i promoviralo domaće proizvode i sprječavalo nepoštene trgovačke i otkupljivačke prakse…. “S 1. siječnjem 2018. svi natječaji bit će po novim bržim i jednostavnijim procedurama”, obećao je napomenuvši kako je obveza javnih institucija da daju prednost proizvodima koji dolaze iz njihove neposredne sredine.

Slijedi strateški dokument

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe

Ministar je sudjelovao i na prvoj od tri panel-diskusije je “Kratki lanci opskrbe i lokalne robne marke” gdje je rekao da mu je suludo da po njegovom dolasku u ministarstvu nije bilo strategije u ikojem segmentu.“Radimo strateški dokument, ne želimo raditi nešto što će biti mrtvo slovo na papiru”, rekao je dodajući da danas imamo hrpu zakona koje ne provodimo. Predsjednik Uprave Podravke Marin Pucar rekao je da je Podravka jedna od rijetkih prehrambenih industrija koja ostvaruje vanjskotrgovinski suficit.

“Bez znanja i tehnologije ne možete biti konkurentni”, zaključio je.