Pad investicija i troška kamata u suficit ‘ugradili’ 2,4 mlrd. kuna

Ministar financija Zdravko Marić/Vjeran Žganec-Rogulja/PIXSELL Ministar financija Zdravko Marić/Vjeran Žganec-Rogulja/PIXSELL

Stopa rasta našeg BDP-a je znatno iznad potencijalne, a to znači i da pozitivan tekući saldo ne vrijedi za strukturni.

Nakon što je već proljetos potvrđeno da je na razini konsolidirane opće države u Hrvatskoj lani napravljen zaokret iz deficita u suficit (sa -3,27 na +2,75 mlrd. kuna) te pad razine javnog duga ispod 80 posto BDP-a, listopadsko izvješće Državnog zavoda za statistiku dodatno je prisnažilo pozitivnim pomacima.

U odnosu na travanjsku notifikaciju,  fiskalni suficit revidiran je naviše za 400 milijuna kuna (0,1 posto BDP-a), na 3,16 milijardi kuna ili 0,9 posto BDP-a. Kod iznosa javnog duga korekcije su bile neznatne (283,3 mlrd. kuna), ali je mjereno udjelom u BDP-u razina duga krajem prošle godine svedena na 77,5 posto BDP-a, dok u travanjskom izvješću bila na 78 posto.

Lani je, dakle, fiskalni saldo prema metodologiji ESA 2010 poboljšan za oko 6,5 milijardi kuna, a za Hrvatsku je to prvi iskorak u fiskalni suficit otkako se prate ti podaci.

Uz pozitivne ekonomske trendove koji su se odrazili na jači rast proračunskih prihoda (posebice poreza), ostvarenju suficita najviše je pridonio skor izvanproračunskih korisnika i javnih poduzeća.

No, kad se zagrebe ispod površine ostvarena poboljšanja manje su dojmljiva. Za početak, pozitivan skor izvanproračunskih fondova odražava, među ostalim, strukturu njegova obuhvata (npr. DAB ostvaruje prihode, a dok nema osigranih slučajeva nema značajnije rashode, ali ima značajne implicitne obveze), ali i metodologiju (slučaj zdravstva i dugova).

 

1,4 mlrd.

kuna lani su smanjeni javni izdaci za investicije

Nadalje, lanjskom suficitu nemalo je pridonijelo znatno smanjenje razine javnih izdataka za investicije u fiksni kapital. Oni su u odnosu na godinu prije smanjeni za gotovo 1,4 milijarde kuna, sa 11,3 na 9,9 milijardi.

Značajan doprinos ostvarenju suficita dali su i niži troškovi kamata po državnog dugu, koji su pak u znatnoj mjeri (kao uostalim i sam gospodarski rast) stvar povoljnoga ekonomskog okruženja.

Trošak kamata lani je, naime, smanjen za više od milijardu kuna ili 12 posto, na nepunih 9,8 milijardi kuna. Toliki izdaci za kamate zabilježeni su pet godina ranije, kad je javni dug bio sto milijardi kuna manji nego 2017. Uz još uvijek poticajne okolnosti za prihodnu stranu proračuna, na rashodnoj strani malo se toga kvalitativno mijenja.

“Na rashodima imamo tek stlačivanje, ali ne i reforme”, reći će Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta. Rezultat toga je, dodaje, daljnji pad kvalitete i učinkovitosti javnog sektora, što je pokazalo i najnovije izvješće Doing Business. Konačno, stopa rasta našeg BDP-a je znatno iznad potencijalne, a to znači i da pozitivan tekući saldo ne vrijedi za strukturni.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve