Dvije godine u EU: Pomaka ima, ali nova rak rana je odljev radnika

Članstvo u Uniji nije automatsko jamstvo ekonomskog uspjeha Članstvo u Uniji nije automatsko jamstvo ekonomskog uspjeha

Iako smo ulazak u EU dugo čekali na kraju smo za njega ipak bili nedovoljno spremni, kaže direktora HUP-a.

Još na prvu godišnjicu članstva Hrvatske u EU ispucale su se ocjene kako Hrvatska nije uspjela iskoristiti sve prednosti koje su joj time otvorene, no danas za drugu obljetnicu stajališta su ipak ponešto promijenjena. Hrvatska pri tom nije bitno uspješnija u kapitaliziranju svog EU-članstva, ali su se potpuno ispuhala ranija nerealna očekivanja od toga da će Bruxelles nadomjestiti ovdašnje neodlučnosti i da će EU fondovima pokriti svaku ideju, da će razvoj i nova ulaganja doći samo zato jer je Hrvatska dio EU. U međuvremenu se nije u povijest otišla praksa neplaćanja, a bujanje propisa idalje je intenzivno, premda se i ranije upozoravalo da poslovna zajednica ne može pratiti praksu usvajanja jednog zakona na dan.

"Ulazak u EU bio je važan korak koji nam je otvorio brojne prilike, ali ih mi, nažalost, nismo uspjeli iskoristiti. Iako smo ulazak u EU dugo čekali na kraju smo za njega ipak bili nedovoljno spremni, ocjena je glavnog direktora Hrvatske udruge poslodavaca Davora Majetića. Potvrdu neodlučnosti i nedovoljne efikasnosti u provedbi reformi Majetić nalazi i u 'HUP skoru' po kojemu  u provedbi reformi Hrvatska zaostaje i za zemljama tzv. nove Europe. On napominje kako EU i partnerski odnos Europske komisije i Vlade u okviru Europskog semestra određuju formalni okvir za vođenje politike, no konkretan sadržaj i provedba ovise isključivo o nama samima, a upravo primjer Grčke po njemu je potvrda da formalno članstvo u EU i sudjelovanje u Europskom semestru nisu automatsko jamstvo ekonomskoga uspjeha. Početnu nespremnost za EU tržište privatni je sektor, kaže Majetić, pod pritiskom krize, brzo nadoknađivao provodeći restrukturiranja i ulažući maksimalne napore u jačanje konkurentnosti, no promjene su, upozorava, na razini države znatno su sporije. Koliko je različita situacija u privatnom i državnom sektoru jasno govore i najnoviji podaci o visini plaća.

"HUP vjeruje u potencijal Hrvatske da bude jedna od prosperitetnijih zemalja EU, međutim taj će potencijal biti iskorišten samo ako odlučno i brzo krenemo s promjenama i rješavanjem davno prepoznatih problema koji onemogućavaju snažniji razvoj gospodarstva", poručuje Majetić. Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović kaže da pune efekte članstva, a posebno pozitivne, treba očekivati na srednji i dugi rok.  "Načelno, učinci pristupanja EU skromniji su od očekivanih i priželjkivanih te nešto više izraženi u percepciji stanovništva nego u percepciji poslovnih subjekata", kaže Burilović, pojašnjavajući kako su stanovnici odmah zamijetili vidljive promjene - slobodno kretanje unutar EU, bez putovnice i plaćanja carine, on-line kupovanju bez carine, mogućnost studiranja i dijelom zapošljavanja u drugim zemljama te smanjenju nekih cijena vezano uz liberalizaciju tržišta posebno kod prehrane, distribucije elektroenergije i telekomunikacija.

Nasuprot tome, glavnina efekata za gospodarstvenike dugoročnijeg je karaktera, a Burilović navodi kako su pozitivni učinci  najizraženiji kroz ubrzanu komunikaciju s EU-tržištem, a od toga su osim prometnog i turističkog sektora profitirala i proizvodna poduzeća zbog smanjenih prosječnih troškova nabave. Posebno su profitirali izvoznici čiji proizvodi sada nose oznaku EU porijekla. No, jedinstveno je tržište pojačalo i konkurenciju na domaćem tržištu, a u HGK očekuju da će pritisak tek jačati, zbog čega je potrebna aktivnija ekonomska politika države posvećena jačanju konkurencije domaćeg gospodarstva. No, bez koncepta dugoročnijeg razvoja Burilović smatra da nema izgleda za brži oporavak gospodarstva RH.

Branko Roglić jedan je od poslovnih ljudi koji je godinama isticao da od ulaska u EU očekuje puno. I siguran je bio da ćemo puno i dobiti. Danas nije nezadovoljan. Primjetno je, kaže, da smo se uozbiljili u poslovnom svijetu, da počinjemo ozbiljnije razumijeti biznis, ravnopravno konkuriramo, izvoz raste, pa i strana ulaganja, unatoč okvirima koji nisu dobri. "Hrvatska još mora srediti okvire za poslovanje, a to znači da mora uspostaviti ravnotežu realne ekonomije i javne potrošnje. Samo tako može doći do stabilizacije", ističe. Ono što Vlada čini, veli, nije dovoljno. Roglićev savjet ostaje i da država mora temeljito restrukturirati javna poduzeća i privatizirati sve osim onih za energiju, vodu i šume, te brodski prijevoz.

"Imamo pozitivno iskustvo, jer nam je olakšan pristup tržištima. No, i ranije smo se prilagođavali i natjecali, tražili nova rješenja, tako da nam je lani izvoz bio 16% veći, a ove godine očekujemo isto", veli Nadica Zver iz zagorske Ivančice. Jedan od sektora koji od ulaska u EU definitivno nije napredovao je građevinski. Potvrđuje to i Dragutin Kamenski, direktor zagrbačkog Kamgrada. U dvije godine Kamenski ne vidi bitnijih promjena u poslovanju, osim što se sve više osjeća odljev kvalitetnih radnika.

Zbog politike Vlade i protivljenja zapošljavanju stranaca već se događa da građevinska tvrtka nema operative koja može za sljedeću sezonu preuzeti gradnju četiri velika hotela. Mi to već osjećamo i taj snažan odljev kadrova tek će se pokazati kao velik problem i kod drugih, upozorava Kamenski.Obrtnike, kaže predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec, i dalje muče isti problemi kao i prije ulaska - nepoštivanje rokova plaćanja, siva ekonomija, administativne prepreke. Kroz ove dvije godine pokazalo se ono što smo i najavljivali - da će obrtnici najvećim dijelom ostati usmjereni na lokalno tržište, uz obvezu prilagodbe novim uvjetima poslovanja. 

Ranogajec ne poriče da je za obrtnike ulazak donio i pozitivne pomake, primjerice, razriješeno je pitanje nedostajuće regulative za izdavanje EU potvrda, čime je omogućeno obrtnicima da se barem kroz privremene i povremene poslove šire na europsko tržište. Sve to pokazuje da je rješenje opstanka i razvoja obrtnika u njihovom međusobnom povezivanju, poručuje predsjednik HOK-a.

Industrija mesa i mlijeka, mesnih i mliječnih proizvoda jedan je od sektora koji je, a pokazuje se utemeljeno, strahovao od ulaska u EU i pripremao se za jaču konkurenciju. Direktor Gospodarsko interesnog udruženja Croatiastočar Branko Bobetić konstatira kako je za ovaj dio prehrambene industrije, na kojemu su odnosi izuzetno osjetljivi i ovisni o potražnji na globalnoj razini, tek sada vidljivo da je velika šteta da se Hrvatska nije našla u društvu prethodnog velikog kruga proširenja prije jedanaest godina. Naše članstvo obilježili su recesijeski uvjeti i smanjena potrošnja, sve su intenzivnije i domoljubne kampanje u zemljama EU i pozivi da se kupuje domaće. Usporede li se pokazatelji iz vremena prije ulaska i danas, ovaj sektor itekako osjeća slabije pozicije na tržištu CEFTA-e, na kojemu niti Europska komisija nije uspjela u najvažnijem tržištu BiH za Hrvatsku ispregovarati prijelazno razdoblje, trpi i posljedice ruskog embarga, koje je iniciralo i poremećaj odnosa na europskom tržištu, pa tako rapidno pada cijena mlijeku u EU. Pala je i zaposlenost prehrambene industrije za gotovo 14 posto, a ono što domaći proizvođači najviše osjećaju je eksalacija uvoza. U prvom kvartalu ove godine uvoz svježeg goveđeg mesa veći je za jedan i pol puta, svinjskog mesa za 64 posto, a mesa peradi za 39 posto, dok se uvoz mesnih proizvoda povećao za 25 posto.

Luka Burilović podsjeća da smo u EU ušli u osjetljivom trenutku, kada je i EU u procesu krhkog i sporog izlaska iz krize, s još uvijek neriješenim problemima perifernih zemalja eurozone poput  Portugala i Grčke. "U takvim okolnostima izostali su snažniji pozitivni gospodarski učinci ulaska, koje su imale mnoge druge tranzicijske zemlje, ušavši u Uniju u daleko povoljnijim ekonomsko-političkim okolnostima u prethodnim valovima proširenja", kaže Burilović. Ulazak u EU imao je po njemu znatne učinke na fiskalnu politiku zemlje, posebno jer se reflektirao i na prihodnu i na rashodnu stranu državnog proračuna. Burilović podsjeća i na analizu HNB-a, po kojoj je ukupni je učinak pristupanja EU-u na proračun opće države, u drugoj polovini 2013. bio negativan (-1,0% BDP-a), a procjenjuje se da je u prošloj godini negativan efekt na proračun iznosio -1,2% BDP-a, prvenstveno zbog uplata u proračun EU, te troška sufinanciranja projekata iz EU-fondova, gubitka prihoda od carina i utjecaja usklađivanja sustava PDV-a.

"Ovakav negativan utjecaj na proračun posebno je težak u situaciji kada smo, kao članica EU, dužni pridržavati se procedure uklanjanja prekomjernog proračunskog manjka, ocjena je predsjednika HGK.

 

Komentari (3)
  • hasenfefer
    hasenfefer 12:22 1.7.2015.

    Pa, Pa.

    Pa to sam bio najavio da poslodavci ubrzo neće imati stručnih, kvalitetnih i iskusnih radnika.

    Otvarajte nova radna mjesta, povećajte plaće za VSS i SS spremu, pa radnici neće odlaziti.

    Do tada MANJANA.

    ps. Godine zapošljavanja preko rođa, uhljebljivanje seljačina, ne cijenjenje radnika i njihovog doprinosa poslovnom uspjehu, kao i nebriga da se radniku osiguraju uvjeti da ima smještaj, hranu i režije u skladu s plaćama (da može osnovati vlastitu obitelj) dolazi na naplatu.

    Hrvatska zemlja bez budućnosti, a još gore sadašnjosti.

  • belupo
    belupo 10:24 1.7.2015.

    da, pomaka ima, ali su svi ti pomaci na lošije, a ne na bolje!

  • Moller
    Moller 10:14 1.7.2015.

    eto ga na, neće nitko da ga Maras zaposli ili Mrsić po 2400,00 čudni neki radnici, ništa ne cijene trud svojih političara mecena

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve