'Neizgrađenost otoka je velika komparativna prednost'

Foto: Boris Šćitar/Večernji list/PIXSELL Foto: Boris Šćitar/Večernji list/PIXSELL

Uklapanje marikulture i proizvodnje u gospodarstvo primarno turističke destinacije kakav je grad Cres ne mora biti naoko nemoguća misija.

Uklapanje marikulture i proizvodnje u gospodarstvo primarno turističke destinacije kakav je grad Cres ne mora biti naoko nemoguća misija. Kako je na panelu u okviru Poslovnog uzleta kazala Ivana Balenović, direktorica proizvodnje tvrtke Ribarstvo F., ove godine su proizveli 800 tona ribe koja uglavnom odlazi na talijansko tržište. „Trenutno smo drugi najveći uzgajivač ribe, a uložili smo do sada 70 milijuna kuna. Do 2020. imamo plan povećati proizvodnju na 2000 tona“, istaknula je Balenović. Primarno tržište za ovu tvrtku je Italija gdje izvoze 90 posto proizvodnje pod robnom markom Royal Adriatic, a zapošljavaju 20 ljudi. Prednost tvrtke je što se uzgajalište nalazi dovoljno udaljeno od izvora onečišćenja, ali i najatraktivnijih gradskih plaža dok kvalitetnu proizvodnje jamče i morske struje na toj poziciji. „Naglasila bih da se naša djelatnost dobro uklopila u gospodarsku djelatnost Cresa koja se oslanja primarno na turizam“, dodala je Balenović.

Unatoč tome što nemaju osigurano tržište, problema s plasmanom tvrtka nema. „Naš je proizvod u Italiji poznat, da možemo, prodali i bi tri puta više. Na pitanje moderatora panela Saše Ćeramilca zašto uglavnom plasiraju na talijansko tržište, Balenović je kazala kako domaće tržište ne traži toliku količinu. „U Hrvatskoj se potroši godišnje 2000 tona ribe dok talijansko tržište traži 30.000 tona godišnje“, pojasnila je direktorica proizvodnje.

Ipak, Cres je dominantno turistički grad, a za turizam na otoku neizgrađenost se sve više pokazuje kao velika komparativna prednost, smatra Stevo Filinić, predsjednik Uprave Cresanke. „Većina naših gostiju su stalni gosti koji se vraćaju iz godine u godinu. Na otok se ne može doći tek tako, stoga je promocija izrazito važna. Ova destinacija ne nudi samo mir i sigurnost, već i razvijenu turističku infrastrukturu“, naglasio je Filinić. Prema njegovim riječima, tvrtka kojoj je na čelu već treće desetljeće u posljednjih 10-ak godina ulaže oko milijun eura godišnje u poboljšanje smještajnih kapaciteta. „Naša ulaganja usmjerena su na ono što ankete pokazuju da gosti žele. Ove godine ulažemo u poboljšanje Wi-Fi mreže jer smo prošle godine po tom pitanju bili ograničeni. Svega 800 ljudi moglo se u isto vrijeme bežično spojiti na Internet i surfati bez problema“, kazao je Filinić.

Osim ulaganja u IT infrastrukturu, dugogodišnji prvi čovjek Cresanke koja je u većinskom talijanskom vlasništvu je dodao kako će ove godine proraditi i igralište za pse, a goste će dočekati i novi sanitarni čvor na plaži. No, osim turizma, Cresanka je udahnula novi život u creskom brodogradilištu koje je do prije dvije godine bilo pred propašću. „Bili smo svjedok propadanja brodogradilišta. To je izuzetna lokacija, a krajem 2013. stekli smo preko 50 posto dionica brodogradilišta. Stabilizirali smo tvrtku, a trenutno je brodogradilište puno posla“, naglasio je Filinić. Međutim, problem brodogradilišta je zastarjela tehnologija, pa je Cresanka predložila Gradu izmjenu urbanističkog plana. To će omogućiti, pojašnjava Filinić, izgradnju suhih dokova, a plan je da se tvrtka bavi i nautičkim turizmom.

Od čovjeka s dugogodišnjim poslovnim iskustvom kakvo je skupio Filinić okupljeni poduzetnici mogu mnogo naučiti, a Filinić je svoje savjete nesebično podijelio s okupljenima, u pomalo osebujnom nastupu. Kako je naglasio, imati puno iskustva ne znači i biti poduzetan. „Poduzetnik mora biti uvjeren da radi nešto korisno, ali mora biti i snalažljiv posebno u Hrvatskoj gdje niti jedan zakon nije dorečen. Uz pozitivan pristup i način razmišljanja vrlo je i važan odnos prema radnicima. „Plaću morate isplatiti do zakonskog roka koji je 15. u mjesecu. Ljudi nisu naučeni da im plaća kasni, ona mora biti sigurna ako želite da vam ljudi vjeruju“, naglasio je Filinić.

Ipak, neskrivene simpatije okupljenih Filinić je zadobio prosudbom žena u biznisu. „Od sedam direktorskih pozicija u Cresanki, sve drže žene. To je zato što su žene nametnule znanjem i stavom. Uvjerio sam se u veliki potencijal žena – vrednije su od muškaraca, čišće su i manje kradu. Rad sa ženama je složen, ali ako uspijete stvoriti odnos, možete se osloniti na njih“, zaključio je Filinić zadobivši veliki aplauz dupkom ispunjene dvorane restorana Nono Frane.

S ovim tezama složili su se i ostali panelisti. Ivana Balenović se nadovezala kako plaća mora biti na vrijeme jer „nezadovoljan radnik može učiniti mnogo štete za tvrtku“. Vedran Tuftan, direktor tvrtke Pojada koja se bavi turističkim prijevozom brodovima je dodao kako preko ljeta zapošljavaju 12 radnika, a polovica su žene. „Primjećujem da one bolje izdrže rad u sezoni“, kazao je Tuftan. Za mlade poduzetnike ili one koji o poduzetništvu razmišljaju Tuftan je odaslao poruku kako u tom poduzetništvu nije sve tako bajno. „Zakoni su nedorečeni, jedan te inspektor kazni, a drugi kaže da se žališ na tu kaznu“, kaže Tuftan. Na pitanje planira li ove godine neka ulaganja, dodao je kako je njegova tvrtka u posljednjih pet godina uložila 400.000 eura. „Prošle sezone imali smo 25 kišovitih dana, tako da će ove godine ulaganja biti minimalna. Nadamo se da će ova sezona biti bolja jer mi ipak živimo od sunca“, izjavio je Tuftan.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve