Proračunski deficit u rujnu, barem ako je suditi prema dinamici punjenja proračuna u prošlom mjesecu, mogao bi biti nešto manji nego lani.

Nakon što je kolovoz ispao izdašniji prema prihodima od PDV-a u odnosu na prošlu godinu, i u rujnu se tog poreza slilo više nego lani. Prema neslužbenim informacijama, u rujnu je ubrano čak 4,27 milijardi kuna PDV-a, što je oko 800 milijuna kuna više nego lani. U odnosu na lanjski rujan više je prihoda evidentirano i od doprinosa (3,28 prema 3,14 milijardi) te trošarina (1,35 prema 1,28 milijardi), što je mahom posljedica povećanja visine trošarina i stope zdravstvenih doprinosa. Istodobno, primjerice, poreza na dobit u ovogodišnjem rujnu bilo je osjetno manje nego prošle godine (470 prema 708 milijuna), a nešto slabiji (za 23 milijuna) bio je i ovogodišnji rujanski utržak od poreza na dohodak.

Sve u svemu, u međugodišnjim usporedbama proračunskih prihoda rujan se ipak pokazao jačim nego lani, ali ministru Borisu Lalovcu to nije baš previše olakšalo proračunske i 'rebalansne' brige. To prije što bi se u slučaju PDV-a, primjerice, već s podacima za listopad moglo pokazati da je dobar dio rujanskog povećanja došao zbog povoljnog rasporeda vikenda, pa će mjesec poslije ostati kraći. I mimo toga, na žalost, prihodna strana proračuna kaska za planskim veličinama, a to i dalje naglašeno vrijedi za PDV, koji s krajem rujna prvi put ove godine bilježi međugodišnji plus. Prihodi od PDV-a i dalje su, međutim, daleko od planirana godišnjeg porasta za 1,8 milijardi kuna i, prema svemu sudeći, zaostajat će za planom oko milijardu i pol. Zaostajanjem za planskim brojkama nekoliko mjeseci prije kraja godine ističu se i prihodi vezani za europski novac, tzv. pomoći međunarodnih organizacija i tijela EU.

Ta je stavka planirana jako  optimistično, kao uostalom i lani kad je umjesto planiranih 2,2 ostvareno 1,73 milijarde kuna. Planom proračuna za 2014. zacrtalo se prihodovati čak 4,22 milijarde kuna europskog novca, no u prvih osam mjeseci sjelo ga je tek nešto više od 1,5 milijardi kuna. Na razini osam mjeseci ovogodišnji su proračunski prihodi ukupno veći za nepunih pet milijardi kuna (75 prema 70,2 milijarde kuna), ali to uključuje i jednokratni lipanjski prijenos tri milijarde kuna mirovinske štednje. To pak znači da će se do kraja godine teško ostvariti godišnje povećanje prihoda za više od osam milijardi kuna, na 116,7 milijardi. No, zato je posve izgledno, a to su priznali i ministri u Vladi, da će se na rashodima ostvariti prebačaj. Među ostalim, to je izvjesno kod izdataka za zaposlene. Ali unatoč tome, u Vladi zasad ne daju naslutiti da razmatraju odgodu promjene u sustavu poreza na dohodak.

One bi, barem prema najavama, već u prosincu zaposlenima trebale donijeti veće plaće, ali istodobno znače i produbljavanje fikalnog deficita 2014. za dvjestotinjak milijuna pa je taj potez teško ne promatrati u kontekstu (najprije predsjedničkih) izbora. Ni zaposleni u sustavu obrazovanja i znanosti neće ostati bez prosinačkih plaća iako proračun Ministarstva obrazovanja, znanosti i sporta ni ove godine nije skrojen za cijelu godinu. Unaprijed se moralo znati da za 12. mjesec neće dostajati novca za plaće, požalio se ovih dana ministar Vedran Mornar koji je taj resor prije nekoliko mjeseci preuzeo od Željka Jovanovića.  Mornar je zdvojno konstatirao da nije teško pomnožiti mjesečni trošak sa 12. Nije to bilo ni lani, kad se dogodila gotovo ista stvar; razlika u odnosu na prošlu godinu samo je u tome što je tada sustavu obrazovanja nedostajalo nešto više od pola milijarde kuna, a sad je resorni proračun kratak za nešto manje od pola milijarde.

Ministarstvo financija Hini je potvrdilo da je odobrilo njegovo povećanje za 440 milijuna kuna, s tim da se četiri petine odnose upravo na probijanje plaća. Kako će se taj dodatni novac za MOZS uklopiti u skori rebalans, zasad nema jasnih odgovora. Prema nekim tumačenjima, te bi pretumbacije mogle rezultirati dodatnim gomilanjem dugova sustava zdravstva.    Premda već ulazimo u drugu polovicu listopada, o rebalansu još traju razgovori, a među zadnjima su očito upravo oni između dvaju ministara koji su se proteklih tjedana mimoišli zbog putovanja u SAD; tek što se ministar zdravlja Siniša Varga vratio, tamo se otputio ministar financiaj Boris Lalovac.