Ne pomaže ni 800 milijuna kuna jači PDV u rujnu

Autor: Jadranka Dozan , 15. listopad 2014. u 12:39
Ministar financija Boris Lalovac/Goran Stanzl/PIXSELL

Prihodi od PDV-a i dalje su daleko od planirana godišnjeg porasta za 1,8 milijardi kuna.

Proračunski deficit u rujnu, barem ako je suditi prema dinamici punjenja proračuna u prošlom mjesecu, mogao bi biti nešto manji nego lani.

Nakon što je kolovoz ispao izdašniji prema prihodima od PDV-a u odnosu na prošlu godinu, i u rujnu se tog poreza slilo više nego lani. Prema neslužbenim informacijama, u rujnu je ubrano čak 4,27 milijardi kuna PDV-a, što je oko 800 milijuna kuna više nego lani. U odnosu na lanjski rujan više je prihoda evidentirano i od doprinosa (3,28 prema 3,14 milijardi) te trošarina (1,35 prema 1,28 milijardi), što je mahom posljedica povećanja visine trošarina i stope zdravstvenih doprinosa. Istodobno, primjerice, poreza na dobit u ovogodišnjem rujnu bilo je osjetno manje nego prošle godine (470 prema 708 milijuna), a nešto slabiji (za 23 milijuna) bio je i ovogodišnji rujanski utržak od poreza na dohodak.

 

1,35milijardi

kuna ostvareno je od naplate trošarina

Sve u svemu, u međugodišnjim usporedbama proračunskih prihoda rujan se ipak pokazao jačim nego lani, ali ministru Borisu Lalovcu to nije baš previše olakšalo proračunske i 'rebalansne' brige. To prije što bi se u slučaju PDV-a, primjerice, već s podacima za listopad moglo pokazati da je dobar dio rujanskog povećanja došao zbog povoljnog rasporeda vikenda, pa će mjesec poslije ostati kraći. I mimo toga, na žalost, prihodna strana proračuna kaska za planskim veličinama, a to i dalje naglašeno vrijedi za PDV, koji s krajem rujna prvi put ove godine bilježi međugodišnji plus. Prihodi od PDV-a i dalje su, međutim, daleko od planirana godišnjeg porasta za 1,8 milijardi kuna i, prema svemu sudeći, zaostajat će za planom oko milijardu i pol. Zaostajanjem za planskim brojkama nekoliko mjeseci prije kraja godine ističu se i prihodi vezani za europski novac, tzv. pomoći međunarodnih organizacija i tijela EU.

Ta je stavka planirana jako  optimistično, kao uostalom i lani kad je umjesto planiranih 2,2 ostvareno 1,73 milijarde kuna. Planom proračuna za 2014. zacrtalo se prihodovati čak 4,22 milijarde kuna europskog novca, no u prvih osam mjeseci sjelo ga je tek nešto više od 1,5 milijardi kuna. Na razini osam mjeseci ovogodišnji su proračunski prihodi ukupno veći za nepunih pet milijardi kuna (75 prema 70,2 milijarde kuna), ali to uključuje i jednokratni lipanjski prijenos tri milijarde kuna mirovinske štednje. To pak znači da će se do kraja godine teško ostvariti godišnje povećanje prihoda za više od osam milijardi kuna, na 116,7 milijardi. No, zato je posve izgledno, a to su priznali i ministri u Vladi, da će se na rashodima ostvariti prebačaj. Među ostalim, to je izvjesno kod izdataka za zaposlene. Ali unatoč tome, u Vladi zasad ne daju naslutiti da razmatraju odgodu promjene u sustavu poreza na dohodak.

 

4,27milijardi

kuna PDV-a ubrano je u rujnu, 800 mil. kuna više nego lani

One bi, barem prema najavama, već u prosincu zaposlenima trebale donijeti veće plaće, ali istodobno znače i produbljavanje fikalnog deficita 2014. za dvjestotinjak milijuna pa je taj potez teško ne promatrati u kontekstu (najprije predsjedničkih) izbora. Ni zaposleni u sustavu obrazovanja i znanosti neće ostati bez prosinačkih plaća iako proračun Ministarstva obrazovanja, znanosti i sporta ni ove godine nije skrojen za cijelu godinu. Unaprijed se moralo znati da za 12. mjesec neće dostajati novca za plaće, požalio se ovih dana ministar Vedran Mornar koji je taj resor prije nekoliko mjeseci preuzeo od Željka Jovanovića.  Mornar je zdvojno konstatirao da nije teško pomnožiti mjesečni trošak sa 12. Nije to bilo ni lani, kad se dogodila gotovo ista stvar; razlika u odnosu na prošlu godinu samo je u tome što je tada sustavu obrazovanja nedostajalo nešto više od pola milijarde kuna, a sad je resorni proračun kratak za nešto manje od pola milijarde.

Ministarstvo financija Hini je potvrdilo da je odobrilo njegovo povećanje za 440 milijuna kuna, s tim da se četiri petine odnose upravo na probijanje plaća. Kako će se taj dodatni novac za MOZS uklopiti u skori rebalans, zasad nema jasnih odgovora. Prema nekim tumačenjima, te bi pretumbacije mogle rezultirati dodatnim gomilanjem dugova sustava zdravstva.    Premda već ulazimo u drugu polovicu listopada, o rebalansu još traju razgovori, a među zadnjima su očito upravo oni između dvaju ministara koji su se proteklih tjedana mimoišli zbog putovanja u SAD; tek što se ministar zdravlja Siniša Varga vratio, tamo se otputio ministar financiaj Boris Lalovac. 

Komentari (2)
Pogledajte sve

Ne postoje reforme u hrvatskoj. Ta riječ se često koristi ali se po tom pitanju ništa ne događa. Politika nam je potpuno nesposobna i zaokupljena glupostima koje dobro zvuče ali od njih nikakvih koristi nema.

U Hrvatskoj se ništa neće promijeniti dok potpuno ne ostanemo bez novaca, i dok više ne bude mogućnosti isplaćivati plaće. Nažalost tada će socijalni problemi biti daleko gori nego što su sada, a oporavak će trajati 3-4 puta duže nego da je to planski odrađeno.

Zid birokracije u Hrvatskoj je političarima nemoguće probiti i toga su svi oni svjesni, zato u prvih par mjeseci redovito odustaju od borbe sa tim parazitom, i napadaju najslabije slojeve društva kroz razne vrste represije (uglavnom financijske). Kao što danas SDP ne želi biti taj koji je u nemogućnosti isplatiti plaće, to isto će sutra činiti HDZ zbog istog razloga.

Dok god ima novaca, taj zid će braniti bilo kakvu reformu u državi, onog momenta kada novaca ponestane, zid će sam sebe srušiti, birokracija će sama sebe pročistiti.

Vać se i sada vidi kako nedostatak sredstava uvodi nervozu pa se pokušavaju čudna rješenja, često i na granici zakona, sve je to kratkog daha i samo kupuje malo vremena. Nama svake godine deficit uporno raste, dug nam raste, prihodi padaju… Doći će vrijeme kada pronađena milijarda neće apsolutno ništa značiti. Da nismo u EU, provela bi se neka nacionalizacija, na političku “žalost” to srećom više nije moguće…

…Ne pomaže ni 800 milijuna kuna jači PDV u rujnu!
Naravno da pomaze, samo ne dovoljno, jer su apetiti korisnika drzavnog proracuna, jednostavno nezasitivi, a nitko ne zeli reforme u svom dvoristu.

New Report

Close