‘Ne izmislimo li nove proizvode, loše nam se piše’

Hrvatska 29.6.2012. 20:30 Darko Bičak

Više od 92 posto tvrtki su mikrotvrtke s dva zaposlena i one nemaju novca niti mogućnosti za ulaganja

Ako Hrvatska ubrzo ne izgradi učinkovit sustav istraživanja i razvoja novih proizvoda i usluga, u problemima bi se mogli naći i neki danas uspješni domaći izvoznici, zaključak je 4. Liderova Kluba izvoznika koji se pod temom “Kakve olakšice za istraživanje i razvoj trebaju izvoznici” u četvrtak održao u Zagrebu.

Tom je prilikom ponovljena zabrinjavajuća činjenica da naša zemlja ulaže svega 0,7 posto svog, relativno skromnog BDP-a u istraživanje i razvoj (IR), dok se u EU za tu namjenu troši 2-3 posto BDP-a, a u zemljama poput SAD-a te “azijskih tigrova” i mnogo više. Kao velik problem nedovoljnog razvoja tog sektora u Hrvatskoj su izdvojeni zastarjeli obrazovni sustav, manjkava zakonska regulativa, ali i nepovoljna struktura tvrtki u gospodarstvu. Naime, više od 92 posto od ukupnog broja poslovnih subjekata u našoj zemlji čine mikrotvrtke s prosječno dva zaposlena. Tako mali poslovni sustavi nemaju novca niti mogućnosti da ulažu u inovacije. Saša Zelenika, pomoćnik ministra znanosti, kazao je da u EU dvije trećine novca za IR dolazi od privatnog sektora, a država participira s trećinom. U Hrvatskoj je pak omjer 60:40 posto u korist države. Za primjer je naveo korporaciju Nestle koja ima više od 5000 znanstvenika u svojim IR odjelima, dok čitava Hrvatska ima ukupno 6000 registriranih znanstvenika u svim područjima. Ericsson NT jedna je od domaćih tvrtki koja služi za primjer drugim izvoznicima. “Potrebne su konkretne mjere za podizanje konkurentnosti, od rasterećenja cijena rada do povećavanja ulaganja za razvojno-istraživačke aktivnosti. Mi godišnje ulažemo 200 milijuna kuna u istraživanje i razvoj, a još toliko novca se potroši na razna poboljšanja u proizvodnji”, kazala je Gordana Kovačević, predsjednica Uprave Ericssona NT. Kovačević, čija kompanija je bila domaćin ovoga kluba, istaknula je kako je zabrinjavajuće da je udio visokotehnološkog proizvoda u hrvatskom industrijskom izvozu jedva četiri posto, dok je prije 20-ak godina bio veći od 50 posto.

Suficit

Prodaja obiteljskog zlata
Na Klubu izvoznika je izražena zabrinutost što je u prvih četiri ovogodišnjih mjeseci najviše porastao izvoz zlata. U odnosu na lanjskih 4,7 milijuna eura, već sad je izvezeno lom-zlata za 60,1 milijun eura. Gotovo čitava količina otišla je u Austriju s kojom smo zbog toga u ožujku prvi put u povijesti ostvarili trgovinski suficit.

  1. Ključne riječi
  2. Izvoz-uvoz RH
  3. Hrvatsko gospodarstvo
  4. Klub izvoznika

Samo registrirani korisnici mogu komentirati

Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje!

Prijavi se ovdje!

Povratak na vrh