Na svaki dolar od izvoza potrošili smo više od 8 dolara na uvoz

Autor: Božica Babić , 10. lipanj 2014. u 22:00
Klimatski uvjeti daju prostor za izvoz težak od 350 do 400 milijuna dolara, ali Hrvatska i dalje ostvaruje deficit kada je voće u pitanju

Dijelom ohrabruju trendovi koje počinju njegovati pojedine tvrtke iz prehrambene industrije poput zadarske Maraske na razvoju novih nasada.

I banane bi mogli uzgajati s obzirom na povoljne klimatske uvjete, znaju naglasiti ljudi iz struke kada se povede razgovor o sustavnom prekomjernom uvozu voća, no s visokim troškovima pa ta proizvodnja u startu otpada radi neisplativosti.

Za sve ostale voćne vrste kvaliteta zemljišta, klima i ukupni agroekološki uvjeti nude neiscrpan potencijal koji omogućuje raskošnu proizvodnju voća ne samo za potrebe domaćeg tržišta već i za financijski unosan izvoz. Međutim, usitnjenost površina, neorganiziranost proizvođača i njihova nesklonost udruživanju, neriješeno navodnjavanje, visoke ulazne cijene goriva, sjemena, gnojiva i sredstava za zaštitu bilja te male količine certificirane proizvodnje uz kroničan nedostatak skladišnih kapaciteta sa sortirnicama, kao i hladnjača uzrok su manjkave proizvodnje ali i slabe konkurentnosti na tržištu.

Veći uvoz
Radi tih razloga i tijekom 2013. uvezeno je raznih vrsta voća u količini većoj od 174 tisuće tona uz trošak od 182 milijuna dolara. Paralelno je kroz izvoz prodano tek 37 tisuća tona svih voćnih vrsta za protuvrijednost 22 milijuna dolara. Na svaki dolar ostvaren od izvoza samo prošle godine potrošili smo više od osam dolara na uvozu voća. Premda gotovo trećina lanjskog voćnog uvoza otpada na banane, konkretno radi se o 54 tisuće tona, prošle godine uvezeno je i čak 9964 tone lubenica. Iako one vrhunsku kakvoću postižu ne samo na području uz plodnu dolinu Neretve nego i u pojedinim kontinentalnim županijama. Na inozemnim tržištima kroz 2013. prodali smo svega 92 tone lubenica.

 

9964tona

lubenica uvezeno je lani u Hrvatsku

Sličan, nepovoljan uvozno-izvozni balans snaga vezan je i uz ostale voćne vrste. Malina i kupina ukupno smo lani izvezli tek 105 tona za 376 tisuća dolara dok voćari iz susjedne Srbije godišnje samo na malinama kroz izvoz uprihode 100 milijuna eura, a njihov krajolik nije ništa povoljniji za uzgoj bobičastog voća. Alarmantno zvoni i podatak da smo prošle godine uvezli 1241 tonu šljiva, a u izvozu plasirali samo 489 tona. Dijelom ohrabruju trendovi koje počinju njegovati pojedine tvrtke iz prehrambene industrije poput zadarske Maraske na razvoju novih nasada istoimene višnje i otkupu ploda kroz kooperantski odnos s lokalnim voćarima te Badela 1862 koji je lani značajnije krenuo u kampanju otkupa šljiva, radilo se o 2000 tona.  
 

Mandarina iznimka
Hrvatska bi s obzirom na neiskorištene potencijale mogla godišnje izvoziti voća u vrijednosti između 350 i 400 milijuna dolara, ocjena je koja se iznosi godinama, ali radikalnih pozitivnih pomaka i nadalje nema. Iznimka je samo mandarina, lani je u izvozu prodano oko 20 tisuća tona, uvezeno 3447 tona i to uglavnom u izvansezonskom razdoblju. Premda je po narudžbi Ministarstva poljoprivrede skupina stručnjaka zagrebačkog Agronomskog fakulteta izradila Smjernice razvoja voćarstva za razdoblje 2008.-2013. taj je dokument ostao zaboravljen u ladicama administracije.

 

1241tona

šljiva lani je uvezeno u Hrvatsku

U skladu s prirodnim okružjem, postojećim resursima, tradicijom, ekonomikom voćarske proizvodnje i tržnim mogućnostima te razvojnim, demografskim i gospodarskim interesima u sektoru voćarstva Hrvatske, za ishodište osmišljavanja budućeg razvoja voćarstva treba biti geslo "Voćem do zdravog života", jedna je od poruka iz Smjernica. Prema bilančnim pokazateljima iz 2000. ukupna godišnja potrošnja voća iznosila je između 46 i 66 kilograma po stanovniku.     

Komentirajte prvi

New Report

Close