Mirovinski sustav već je odavno jedan od najvećih problema hrvatskoga društva. Izdvajanjima iz plaća pokrije se tek polovina potrebnog novca za mirovine. Ostatak se isplaćuje iz proračuna, uglavnom novim zaduživanje, primjećuje HRT. 

Trenutačno je omjer zaposlenih i umirovljenika 1,15:1. Ako se izuzmu državni i javni službenici, kojima se mirovina ionako isplaćuje iz proračuna, omjer preteže u korist umirovljenika. No, ta je računica, kažu stručnjaci, pogrešna. 

Da izdvajanje javnog sektora iz mirovinske računice nije ispravno, smatra i predsjednik Hrvatske strane umirovljenika Silvano Hrelja.

Državni službenici ne mogu se izuzimati iz ukupnog broja zaposlenih, tvrdi ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić, jer se i iz njihovih plaća, kao i svih drugih, isplaćuju mirovinski doprinosi. Tvrdi da u proračunu ima dovoljno sredstava tako da mirovine neće doći u pitanje i nema govora o krahu mirovinskog sustava. Izmjene koje smo donijeli u mirovinskom sustavu  osiguravaju nam da će taj sustav biti održiv i idućih godina, uvjeren je.

Međutim, ostaje ipak činjenica da je i omjer 1,15 zaposlenih na jednog umirovljenika, iznimno loš. Demografski smo sve stariji, i malo tko ide u punu mirovinu. A najvažnije od svega, nema gospodarskog rasta i zapošljavanja, bez kojeg nema ni pravih promjena u mirovinskom sustavu, i za sadašnje, i za sve buduće umirovljenike, zaključuje HRT.