Ministrica Žalac u Luxembourgu o novom financijskom proračunu EU

Foto: Press Foto: Press

Hrvatska još jednom potvrdila svoja pregovaračka stajališta.

Sudionici sastanka Vijeća za opće poslove u formatu ministara zaduženih za koheziju iznijeli su političke smjernice vezane uz usklađivanje socijalnih i ekonomskih politika u okviru Europskog Semestra te osnaženu vezu s kohezijskom politikom Europske unije, kao i ekonomsko upravljanje za učinkovitije korištenje sredstava kohezijske politike i konvergencijskih ciljeva. Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac je u ime Hrvatske zaključila da predloženi prioriteti i specifične preporuke za Hrvatsku u značajnoj mjeri slijede nacionalne investicijske potrebe za programsko razdoblje 2021.-2027., uz upozorenje da suština i smisao Kohezijske politike trebaju ostati nepromijenjeni prilikom snažnijeg vezivanja s procesom Europskog semestra te da su nedopustiva kašnjenja u pregovorima, jer će najveće posljedice trpjeti upravo oni koje Kohezijska politika prvenstveno adresira - krajnji korisnici i građani diljem Europske unije.

Ministrica Žalac je na sastanku s kolegama ministrima V4+4 pohvalila rumunjsko predsjedništvo za značajan napredak ostvaren u pregovorima o zakonodavnom prijedlogu za Kohezijsku politiku i zaželjela uspjeh Finskoj u preuzimanju predsjedanja te iskoristila priliku da podcrta hrvatska pregovaračka stajališta vezana uz zakonodavni paket 2021.-2027. Republika Hrvatska je tako je predložila brisanje uglatih zagrada za referentno razdoblje 2014. – 2016. godine za izračun razine gornje granice (capping), a kako joj se ne bi promijenila razina cappinga sa 2,3 na 1,85, što bi prema preliminarnim grubim izračunima za RH značilo smanjenje s dodijeljenih 8,77 na 7,06 milijardi eura u stalnim cijenama.

Također, istaknuto je da Republika Hrvatska i dalje želi zadržati stopu sufinanciranja u iznosu od 85% za manje razvijene regije. S obzirom na postojanje razlika između država članica i regija povećana stopa nacionalnog sufinanciranja ne može rezultirati dodatnom vrijednošću. Stopa EU sufinanciranja za slabije razvijene regije iznosila bi najviše 70% u odnosu na trenutno financijsko razdoblje, a iznos hrvatskog nacionalnog sufinanciranja bi se mogao povećati za 2,4 puta. Hrvatska je još jednom utvrdila svoja stajalište prema kojima ne može podržati znatno smanjenje godišnjeg pred-financiranja programskog razdoblja 2021.-2027. niti uvođenje pravila N+2. Naime, Hrvatska podržava trenutno trajanje razdoblja za apsorpciju sredstava (N+3 godine) jer se smanjenjem istog neće poboljšati proračunska disciplina niti pridonijeti kvaliteti provedbe programa, a pojednostavljenja koja se predlažu neće u tolikoj mjeri ubrzati provedbu da bi se uspjelo ostvariti N+2 pravilo.

Zakonodavni paket za kohezijsku politiku za sljedeće programsko razdoblje 2021.-2027. predviđa jačanje veze između kohezijske politike i Europskog Semestra, a na temelju čega Specifične preporuku za zemlju (eng. country-specific recommendations - CSRs) postaju ključni element za države članice u procesu programiranja. Veza s procesom Europskog semestra je ojačana na način da se predviđa uzimanje u obzir specifičnih preporuka za države članice (CSR) prilikom programiranja barem u dva navrata: na početku programiranja i tijekom preispitivanja u sredini programskog razdoblja (mid-term review). U tom kontekstu, u Izvješćima o zemljama iz 2019. uključen je namjenski Dodatak D u kojem se navodi vizija Komisije o ključnim potrebama za ulaganjima u pojedinu državu članicu.

Nacionalni interesi država članica, kao odraz nacionalnih potreba utemeljenih na stručnim analizama, moraju biti osnova za usmjeravanje većine ulaganja. Nacionalni prioriteti Republike Hrvatske nisu u suprotnosti s prijedlozima Europske komisije, postoji visoka razina kompatibilnosti preporučenih područja za ulaganje s područjima koja su detektirana u Nacionalnoj razvojnoj strategiji 2030. Reprogramiranje na temelju specifičnih preporuka iz 2024. vidimo kao priliku da u sredini financijskog razdoblja preispitamo učinkovitost ulaganja iz Kohezijske politike. Mislim da se svi možemo složiti kako je pred nama važan zadatak u kojem moramo naći načine kako učinkovito ulagati, a istovremeno odgovoriti kako na nacionalne, tako i na zajedničke prioritete Europske unije“, naglasila je ministrica Žalac.

U Dodatku D za Hrvatsku, koji je Europska komisija predstavila u ožujku, identificirane su potrebe za ulaganjima u područja svih pet političkih ciljeva odnosno u  unaprjeđenje kapaciteta za istraživanje i inovacije te prihvaćanje naprednih tehnologija, uzimajući u obzir teritorijalne različitosti, a kako bi se potaknuo razvoj i konkurentnost mali i srednjih poduzeća te razviti vještine za pametnu specijalizaciju, industrijsku tranziciju i poduzetništvo; promoviranje kružne ekonomije, održivog upravljanja vodenim potencijalima, mjera energetske učinkovitosti te razvijanje pametnih energetskih sustava; razvoj održivih, pametnih, sigurnih intermodalnih TEN-T mreža koje će biti otporne na klimatske promjene; olakšati zapošljavanje za sve koji traže posao te predvidjeti potrebe za vještinama, poboljšati kvalitetu, učinkovitost i relevantnost obrazovanja i osposobljavanja na tržištu rada te poticati integrirani socio-ekonomski razvoj, uključujući ruralna i obalna područja i otoke. U lipnju su objavljene i Specifične preporuke za Republiku Hrvatsku za 2019., a njihov usvajanje očekuje se u srpnju.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!