Lalovac: Vlada će ponovno smanjivati porez na dohodak

Boris Lalovac, ministar financija/Goran Stanzl/PIXSELL Boris Lalovac, ministar financija/Goran Stanzl/PIXSELL

U idućoj godini Vlada bi mogla potpuno ukinuti stopu od 40 posto ili ponovno mijenjati porezne razrede.

Vlada bi u idućoj godini mogla produbiti mini reformu poreza na dohodak potpunim ukidanjem najviše stope od 40 posto ili novom rošadom poreznih razreda, najavio je ministar financija Boris Lalovac u ponedjeljak.

"Reći ću vam iskreno: moja je ideja bila potpuno ukidanje stope od 40 posto, a što se mene tiče, vrhunac bi mogla biti stopa od 25 posto poreza", rekao je ministar govoreći o konkurentnosti rada na okruglom stolu Ekonomskog instituta "Kako probuditi rast hrvatskog gospodarstva: odrednice konkurentnosti".

Nakaradno financiranje
"Trenutačno imamo nakaradni sustav financiranja. Tamo gdje rezanjem najviše možete napraviti za konkurentnost ispada da su pojedinim lokalnim jedinicima to jedini prihodi", istaknuo je Lalovac poručivši im da će se, ako ne mogu izdržati fiskalno rasterećenje, morati snažno prilagoditi. Drugih recepata nema, rekao je, dodavši da je isto kad su posrijedi strukturne reforme jer se ekonomski rast više ne može temeljiti na državnim jamstvima.Analizirajući rast, Dubravko Mihaljek iz baselske Banke za međunarodna poravnanja poručio je da ključnu ulogu ima fiskalna politika, dok je doseg monetarne politike ograničen. "Hrvatski BDP danas je na istoj razini kao prije 33 godine, što znači da u tom vremenu nije stvorena nova vrijednost. Istodobno, kineski BDP porastao je 16 puta, indijski sedam, a u našoj regiji do tri puta", rekao je Mihaljek. 

Dosta 'biflanja' u školi
Najviše manevarskoga prostora za stvaranje uvjeta za rast ima fiskalna politika kroz stabilizaciju javnih financija te smanjenje javne potrošnje i hipertrofirane javne uprave te smanjenja poreznog opterećenja. Pitanje rasta pitanje je oslobođenja poduzetničkih potencijala, od smanjenja pretjerane regulacije, promjene obrazovnog sustava da se u školi uči kako rješavati probleme, a ne 'biflanje' do izgradnje pozitivnog stava prema poduzetništvu. Alternativa je stagnacija i daljnje zaostajanje, istaknuo je Mihaljek. 

Znanje je (ne)bitno

Tvrtke traže SSS, ne ulaže se u znanje

Povod raspravi bilo je istraživanje Ekonomskog instituta kako potaknuti rast gospodarstva. Rezultati pokazuju da je razvoj ograničen nedostatkom naprednih znanja, ali i smanjenom potrebom za znanjima kod pojedinaca i tvrtki. Pri zapošljavanju tvrtke najviše traže zaposlenike sa srednjom stručnom spremom u čije usavršavanje ne ulažu čime pokazuju kratkovidnost jer znanje smatraju nevažnim, a uspjeh pripisuju drugim čimbenicima. Stoga bi trebalo napraviti strategiju koja bi povisila razinu znanja u društvu, što bi potaklo konkurentnost, smatraju u EIZ-u.

Komentari (11)
  • Moller
    Moller 15:05 30.9.2014.

    vlada pod hitno mora smanjiti broj uhljeba, ako ne smije dirati HDZ-ove, onda neka otpusti bar one, koje je ona zaposlila

  • furia
    furia 13:07 30.9.2014.

    Naravno da je znanje nebitno kada se kod nas uglavnom zapošljavaju kuhari,konobari,građevinski radnici… Pretežno uslužne djelatnosti.

    Bilo kakvi oblik napredne proizvodnje je uništen.
    Nešto zapošljava i ICT sektor, ali to je uglavnom opet prodaja. Tvrtke koje proizvode programska rješenja traže programere i uopće im nije škola prioritet. Dapače, od par uspješnih programera koje poznajem većina nema visoke škole ili ima škole koje nemaju nikakve veze sa informacijskim tehnologijama.

    S druge strane, imamo ekonomista i pravnika na izvoz, a i ekonomija i pravosuđe nam je u katastrofalnoj poziciji.
    Sve što funkcionira je upravo ono u čemu nemamo kadrova sa visokom školom…

    Država potpuno naopako sve postavila…

  • galico
    galico 11:16 30.9.2014.

    naravno potrebno je i reformirati i javna poduzeća i državne institucije
    No glavni kriminal i trošak je dolazio od smunjivih investcija…
    zaboravlja se često da se prema poznanstvima i odobravalo povoljne kredite, da su se na isti način dijelila i državna jamstva pa smo došli do toga da nam kamate an javni dug iznose 40% mase plaća u javnom sektoru(uključujući i zdravstvo)

Pogledaj ostale komentare na temu
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve