Ulazak Rusije u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO) nakon 19-godišnjih pregovora, a punopravna članica WTO-a postala je 22. kolovoza, neće pogurati hrvatski izvoz u Rusiji, uvjeren je Davor Štern, dobar poznavatelj gospodarskih (ne)prilika na tom prostoru. Iako su trgovanje s ruskim tržištem pratile visoke carine, one nikad nisu utjecale na (ne)konkurentnost hrvatske ponude, tvrdi Štern. Većina poduzetnika nije se zapravo znala fokusirati kako na zahtjeve tržišta tako i pronalazak poslovnih partnera. Ne treba “napadati” ukupno tržište, za proizvodnju kakvu ima hrvatsko gospodarstvo, Šternova je preporuka, dovoljno je izabrati jednu pokrajinu i kvalitetno je obraditi.

Velikih očekivanja od ruskog članstva u WTO-u za pozicioniranje biznisa koji vodi nema ni direktor Siscije Milan Stojanović. Hrvatska se, podsjeća, kao buduća članica Europske unije već drži obvezujućih pravila, pa će izvoz Siscije na rusko tržište i dalje ostati opterećen sa carinom od 23 posto što je svrstava u vrh najskupljih ponuđača. U Hrvatskoj gospodarskoj komori očekuju da će pomaka na bolje ipak biti. Okvir za poslovanje postaje sigurniji i transparentniji, naše su tvrtke dobro upoznate s pravilima WTO-a i znat će ih koristiti, kažu u HGK. Do ulaska u EU ostaju korisnice Općeg sustava povlastica kojeg su ranije Zagreb i Moskva dogovorili, no dogodine u srpnju naši poduzetnici ulaze u tretman koji sada u trgovanju s Rusijom imaju tvrtke iz EU, a kod uvoza ruske robe u Hrvatsku primjenjivat će se zajednička carinska tarifa EU. Rusija će biti tretirana kao treća zemlja s kojom EU nema sklopljen ugovor o slobodnoj trgovini. Iako WTO na ruskom tržištu ruši porez na lijekove sa 15 na pet posto to se, ocjenjuju u Belupu, neće značajnije odraziti na maloprodajne cijene. Porezi ne određuju razinu konkurentnosti, konačna cijena više ovisi o marži ljekarne koja se u Rusiji ne regulira strogo. Na ruskom tržištu će se pojaviti novi proizvođači generičkih lijekova i konkurencija će postati još veća. WTO će ruske proizvođače lijekova obvezati na usklađivanje sa standardima svjetskog farmaceutskog tržišta što je iznimno skup i zahtjevan proces, a trenutačno ga zadovoljava 10 posto ruskih proizvođača. Bitno je zadržati se u skupini lijekova na razini prosječne tržišne cijene, kažu u Belupu. Poskupljenje lijekova ruskih farmaceuta Belupu bi moglo donijeti prednost. I u Plivi s optimizmom gledaju na ruski rasplet s WTO-om. Kao članica Teva grupe, podsjećaju, Pliva ima razvijene poslovne odnose s Teva Rusijom i godinama lijekove proizvedene u RH plasira na rusko tržište.

Zadovoljna je i Natalija Mataić, predsjednica Uprave Kutjeva, tvrtke koja već izvozi u Rusiju, no nedavno je počela pregovore s jednim partnerom o novom velikom projektu. WTO donosi ukidanje brojnih zabrana i procedura kojima je jedini cilj bio zaštita domaće industrije, pa u Kutjevu očekuju da će sada razgovori biti lakši i brži. Iako carine ostaju one su sada jedino sredstvo kojim se štiti domaća proizvodnja. Bjelovarski Koestlin izvozi polovicu svoje proizvodnje, na listi tržišta već godinama je i Rusija. Direktor Krešimir Pajić ne očekuje veće oscilacije, jer, kaže, “manje više sve ostaje isto.” Godišnje ruskim kupcima kekse otpreme u karavani od 60-ak šlepera što iznosi oko 1500 tona. U prvom polugodištu 2012. hrvatski izvoz u Rusiju donio je 172 milijuna dolara, 38 posto više nego u istom razdoblju 2011. Ukupan lanjski izvoz iznosio je 320 milijuna dolara, dominirali su lijekovi sa gotovo 159 milijuna dok je na hrani ostvareno manje od 10 milijuna. Rusija je unatrag tri godine gotovo udvostručila trošak uvoza, sa 167 na 323 milijarde dolara.

Niže carine

Kvote ostaju na snazi
Prosječna carina Ruske Federcije ulaskom u WTO za sve proizvode bit će 7,8 posto naspram 10 posto u 2011. Prosječna carina za poljoprivredne proizvode bit će 10,8 umjesto 13,2 posto, za industrijske proizvode pada sa 9,5 na 7,3 posto. Carinske kvote ostaju za uvoz govedine, svinjetine i piletine. Carina unutar kvote za piletinu je 25, a izvan kvote 80 posto, za svinjetinu unutar kvote nema carine, izvan kvote je 65 posto do 2020. kada pada na 25 posto. Junetina će u kvoti biti carinjena sa 15, izvan kvote sa 55 posto.

Izvoz mesa

Dobri za EU, ali ne i Rusiju
Neusklađeni veterinarski standardi znatno su veći problem nego visoke carine i to je razlog što se malo izvozi u Rusiju, doznajemo u više tvrtki iz meso-prerađivačke grupacije. Svi veliki, ali i niz malih hrvatskih proizvođača iz ove branše potpuno udovoljava zahtjevnim standardima i EU i WTO. To potvrđuje i brzo zatvaranje Poglavlja o sigurnosti hrane, bez primjedbi Europske komisije. Nakon što Rusija uskladi svoje normative s EU i WTO hrvatskim tvrtkama otvorit će se i znatna mogućnost izvoza mesnog programa.