Kultura nije trošak već može zarađivati za sebe i zajednicu

Autor: Objava za medije , 22. studeni 2014. u 11:17
Izvor fotografije: Zaba

Kultura će opstati bez obzira na izazove s kojima se susreće, optimistična je poruka okruglog stola ‘Kultura i tržište: idu li zajedno?’

Kultura će opstati bez obzira na izazove s kojima se susreće, optimistična je poruka okruglog stola 'Kultura i tržište: idu li zajedno?', održanog 21. studenog 2014. u Zagrebu, u organizaciji magazina Banka i Zagrebačke banke, a u sklopu natječaja Moja kreativna crta.

Moderatoru Branimiru Pofuku i brojnoj publici u dvorani HKD Napredak, svoja iskustva o tome kako rade, kako prikupljaju sredstva za svoje kulturno-umjetničke programe i kako ih plasiraju publici, ispričali su Renata Glojnarić, izvršna producentica festivala Samoborske glazbene jeseni i voditeljica odjela za kulturu Pučkog otvorenog učilišta u Samoboru, Seid Serdarević, glavni urednik i suvlasnik nakladničke kuće 'Fraktura', Hrvoje Laurenta, direktor Kina Europa i izvršni direktor Zagreb film festivala, te Ivica Buljani i Robert Waltl, redatelj i direktor 'Mini teatra' iz Ljubljane.

Gosti su se složili da je za uspješno poslovanje potrebno strogo profilirati program kako bi se stvorio brend, a zatim ostati dosljedan u ispunjavanju želja ciljane publike. Također, istaknuli su da kultura nije trošak jer prema istraživanju provedenom u Francuskoj na jedan uloženi euro u kulturu, ona proizvede šest i da je investiranje u kulturu u velikom nesrazmjeru s onim što kultura društvu daje. Osim društvene komponente, kroz kulturnu industriju zapošljava se velik broj ljudi i potiče se potrošnja, ali i razvoj vezanih industrija.

Hrvoje Laurenta usporedio je kulturnu industriju kao i svaku drugu granu industrije koja mora kreirati, proizvesti i na kraju plasirati i distribuirati svoj proizvod. Prisjetio se kako je u Kinu Europa na prvoj projekciji filma 2008. godine sjedilo tek 5-6 gledatelja, a danas, nakon što su educirali i stvorili publiku, gledatelji za to isto kino traže kartu više iako ne prikazuju block-bustere, nego suvremene umjetničke filmove anonimnih autora. Laurenta je naglasio da svi kulturnjaci vode borbu oko balansiranja kulture kao profitabilnog proizvoda i kulture kao duševne potrebne ljudi. Zaključio je da samo pravi umjetnici uspijevaju objediniti 'ljuti art' i komercijalu.

Seid Serdarević podsjetio je da Fraktura, unatoč tome što objavljuje najprobranije i i najkvalitetnije naslove u Hrvatskoj, posluje s dobitkom jer su profilirali program i usmjerili se prema zahtjevnijoj čitalačkoj publici. Također je istaknuo da kultura potiče i druge grane privrede, pa tako primjerice razni sajmovi i festivali potiču turizam, a konkretno nakladništvo i izdavaštvo utječe na proizvodnju papira, tiskare i proizvodnju tiskarskih strojeva, pa samim time i na radna mjesta.

Ivica Buljan spomenuo je primjer francuskog Avignona u kojem se održava jedan od najvećih kazališnih festivala, koji gradu prihoduje 60 posto budžeta. Festival traje 25 dana i grad je bazirao ekonomiju na ovoj kulturnoj manifestaciji.

Renata Glojnarić istaknula je da je Grad Samobor prepoznao vrijednost festivala Samoborska glazbena jesen tek nakon što su se okrenuli tržištu i privatnom kapitalu. Festival su najprije financirale banke i osiguravajuće kuće, a kad je Festival privukao brojne ugledne skladatelje i glazbenike iz cijelog svijeta nakon što su oformili međunarodno natjecanje za suvremene skladatelje, uključile su se i gradske institucije.

Robert Waltl ispričao je kako je njegovom 'Mini teatru' grad Ljubljana dodijelio staru ruševnu kuću u središtu grada, kojoj je vrijednost procijenjena na 400 tisuća eura. Dobili su je u najam pod uvjetom da sami obnove i preurede zgradu, pa su na to pristali. Od državnih i gradskih institucija dobivaju tek 20 posto cjelokupnog budžeta, ali su se okrenuli tržišnom poslovanju i vlastitim ulaganjem u obnovu povećali su joj trostruko vrijednost i danas se procjenjuje na oko 2 milijuna eura. Cijela ulica u kojoj je 'Mini teatar', dobila je u međuvremenu novi smisao i nove sadržaje.

Anita Futivić Paćelat, direktorica Upravljanja prodajom u poduzetničkom bankarstvu Zagrebačke banke, zaključila je da je upravo Zaba uvijek bila okrenuta kulturi te da 70 posto sponzorskih budžeta izdvajaju za projekte u kulturi. Natječajem Moja kreativna crta prvi put nagrađuje najbolje poduzetničke ideje u ovom području jer smatra da ima potencijala. „Procjenjujemo je li neki projekt 'bankabilan' odnosno, je li održiv, koja je procjena rizika, a u svemu je iznimno važan individualni pristup i razgovor s poduzetnikom da bi definirali život projekta.“ Direktorica Futivić najavila je da će Zagrebačka banka i ubuduće podržavati poduzetništvo u kulturi jer je sve više kvalitetnih projekata.  

Natječaj Moja kreativna crta za kreativnu industriju

Natječaj Moja kreativna crta novi je natječaj u sklopu projekta Moj Zaba Start koji se održava drugu godinu zaredom. Raspisivanjem ovog natječaja Zagrebačka banka želi potaknuti poduzetnički duh u kreativnoj industriji i dati potpora projektima iz tog područja (oglašavanje, arhitektura, obrtništvo, dizajn, grafički dizajn, moda, film & video, muzika, scenske i izvođačke umjetnosti, digitalni mediji) koji podrazumijevaju inovativan, kreativan i održiv pristup. Prijave se primaju do 1. prosinca, a objava 10 finalista bit će u siječnju 2015. Ukupan budžet natječaja je 333.000 kuna, a dodijelit će se tri potpore od 100.000 kuna najboljim projektima prema odabiru stručne komisije dok će 33.000 kuna za jedan projekt dodijeliti građani javnim glasovanjem. Pobjednika mogu biti najviše četiri, ali isto tako je moguće da projekt koji je dobio potporu stručne komisije osvoji i nagradu javnosti. U tom slučaju maksimalan iznos koji jedan projekt može dobiti je 133.000 kuna. Pobjednici će biti poznati u ožujku 2015.

Na ovaj natječaj mogu se prijaviti mali i srednji poduzetnici do 15 mil. kuna godišnjih prihoda, obrtnici, udruge, umjetničke organizacije i zadruge, dizajneri te fizičke osobe (uz uvjet osnivanja tvrtke prije isplate potpore u slučaju da projekt bude izabran u natječaju).

Svi finalisti će sudjelovati na edukacijama vezanim uz poslovno planiranje kako bi mogli uspješno upravljati poslovnim procesima i financijama te uspješno savladavati izazove tržišta.

Partneri natječaja su Hrvatska obrtnička komora, agencija Bruketa&Žinić, Jasna Jakovljević iz HNK Varaždin i Dean Sinovčić, filmski kritičar. Ambasadori su print Cerovski, nakladnička kuća Fraktura, privatno kazalište Planet Art i studio Grupa.

Sve detaljnije informacije o projektu i natječajima mogu se pronaći i na internetskoj stranica Moj Zaba Start (www.mojzabastart.hr).

Komentari (7)
Pogledajte sve

Pod-pritiskom-ministrice-Zlatar-Violić izabrali-smo-Hrvoja-Hribara!

Skandalozno je da se hrvatski novac troši na proizvodnju loših srbijanskih i bosanskih filmova, a da dobri hrvatski filmaši ne mogu priliku snimiti film, ističe redatelj Jakov Sedlar

Sami sebi davali milijune pa glumili da ne znaju o čemu se radi!

“Zatrašujuća sprega klijentelizma i nepotizma”

Ministrica je reagirala i nismo imali izbora

http://direktno.hr/en/2014/direkt/4192/’Pod-pritiskom-ministrice-Zlatar-Violi%C4%87-izabrali-smo-Hrvoja-Hribara!’.htm

slucaj-frljic :

kad-rezimski-umjetnik-radi-ofrlje

Kako bi bilo da sljedeći put na riječkim daskama inscenira partizana kako baca Talijana u fojbu, a potom u krvavim čizmama ulazi u njegov građanski stan?

“antifašista” Stjepana Mesića, s kratkom međufazom unutar koje je Mesić uspio postati jedini visoki dužnosnik koji je eksplicitno veličao NDH.
Zašto se Frljić nije pozabavio karikaturalnošću lika koji je najprije bio komunist, potom pjevao ustaške pjesme, veličao NDH i negirao potrebu isprike za Jasenovac, da bi danas bio počasni predsjednik Saveza antifašista Hrvatske? Ako to nije farsa, ne znam što jest.
Zašto Frljić, kao deklarirani antifašist, ne demaskira taj lažni antifašistički pokret u Hrvatskoj?

? Zašto se nije pozabavio traumatičnim riječkim temama?
Umjesto što propituje ustaše u Rijeci, gdje ih nikada nije bilo, zašto samoproklamirani veliki provokator ne zagrebe nešto što je na tome mjestu doista provokativno?
Kako to da je tu partija 70 godina na vlasti, dulje nego u Sjevernoj Koreji i Kubi?
Kakav je to mentalitet koji nikada nije ni pomislio isprobati bilo kakvu drugu opciju, lokalnu, zelenu, liberalnu…?
Zašto nije izvjesio transparent:
Fiume, dove sono i tuoi italiani? Gdje je građanska talijanska klasa koja je većim dijelom stvorila taj grad i njegovu kulturnu baštinu?
To bi bila prava provokacija.

…kako bi bilo da sljedeći put na riječkim daskama inscenira partizana kako baca Talijana u fojbu, a potom u krvavim čizmama ulazi u talijanski građanski stan i postaje gospodar grada?

http://www.vecernji.hr/hrvatska/slucaj-frljic-kad-rezimski-umjetnik-radi-ofrlje-976053

da nije u slikanju spas [emo_smijeh]

Vaš link …

psihijatri-o-frljicu

radi-predstave-o-fasizmu-jer-podsvjesno-zeli-seks-s-ustasama

“Cjelokupna patologija hrvatske političke ljevice, osobito one koja se naglašeno busa u antifašistička prsa, zadojena je teškim osobnim frustracijama svih tih pojedinaca, objašnjavao mi je taj poznati psihijatar.
Jer svi ti današnji antifašisti odrasli su u obiteljima očeva i majki koji su prošli teški rat.
I onda je postojao PTSP, samo se drugačije nazivao.
Pogotovo kad se to stavi u kontekst komunističkog, boljševičkog ispiranja mozga kojem su bili izloženi pa onda dodajte tome još i sav onaj užas poslijeratnog ubijanja i iživljavanja na zarobljenicima.”

http://www.maxportal.hr/psihijatri-o-frljicu-radi-predstave-o-fasizmu-jer-podsvjesno-zeli-seks-s-ustasama/

New Report

Close