Ni najnoviji podaci analitičke kuće Bisnode o odnosu novoosnovanih i ugašenih poduzeća u Hrvatskoj ne unose optimizam u poslovne krugove. U devet mjeseci pokrenuto je u Hrvatskoj novih 10 tisuća tvrtki, ali ih je i ugašeno gotovo jednako toliko.

U odnosu na prethodne godine u kojima je unatoč gospodarskoj krizi ohrabrivao trend višestruko većeg broja novoregisatriranih poslovnih subjekata od onih koji su izbrisani, situacija se ove godine stubokom promijenila. Nove male tvrtke najviše se idalje osnivaju u trgovini, no ujedno je u toj djelatnosti i uvjerljivo najviše ugašenih poduzeća – do kraja rujna osnovano je 2103 tvrtke u trgovini na veliko i malo, a ugašeno istodobno čak 3385. Turizam i ugostiteljstvo su na drugoj poziciji po broju novoosnovanih (ukupno 1466), s time da u usporedbi s ostalim djelatnostima u tom sektoru je i manji broj tvrtki koje se ugasilo (705). Zanimljivo je i da u građevinarstvu, jednoj od djelatnosti koja je u Hrvatskoj navjiše pogođena aktualnom krizom, intenzivno niču nove tvrtke, čak više nego u prerađivačkoj industriji, koja je, pak, gledano po djelatnostima, tek na petom mjestu po broju novoosnovanih poduzeća.

Novih građevinskih tvrtki tako je pokrenuto 885, a u proizvodnji tek njih 824. S druge strane, u građevini je likvidirano 1439 tvrtki, a u prerađivačkoj industriji 1066 poduzeća. Poljoprivreda po broju novoosnovanih tvrtki zaostaje za onima u nekretninskom sektoru. Čak u 13 županija je ugašeno više tvrtki nego ih je osnovano, a najveći nesrazmjer bilježe Grad Zagreb, Dubrovačko-neretvanska, Karlovačka i Šibensko-kninska županija, dok se većim brojem otvorenih od ugašenih tvrtki, i to peterostruko većim, jedino izdvaja Splitsko-dalmatinska žuapnija, u kojoj je otvoreno 972, a zatvoreno 180 poduzeća. S obzirom da se u Hrvatskoj stalno odgađa gospodarski rast, realno je da su mnogi na valu zadnjeg optimizma pokušali pokrenuti novi biznis. Međutim, u 2014., šestoj godini recesije, ostalo je malo mogućnosti za eksperimentiranje. To znači da ako se novopokrenuti posao vrlo brzo ne uhvati i pokaže isplativim, niti ima resursa, niti živaca, niti potrebe za nastavkom uzaludnog posla.
 

Logikom stvari, sve su rjeđi oni koji uspiju u svom naumu. Da je tomu tako, potvrđuje i podatak koji se rijetko može čuti, da se od silnih i popularnih start up poduzeća nakon dvije godine održi tek njih petina. Još je porazniji podatak iz proljetos objavljenog istraživanja Global Enterpreunership Monitora o trendovima u poduzetništvu u Hrvatskoj, koje je pokazalo da je u prošloj godini rastao broj onih koji su se upuštali u poduzetništvo, no za razliku od pravila koje vrijedi za područje Europske unije, gdje se motiv za pokretanje posla nalazi u izazovu i otvorenoj dobroj prilici, u Hrvatskoj se to prvenstveno čini iz nužde.

Promašen okidač
Što je, pak, razlog tolikom pojačanju povlačenja tvrtki s poslovne scene i odlukama njihovih osnivača da ih brišu iz službene evidencije, nerado se o tome javno progovara. Nekad je bilo pravilo da se osniva nove tvrtke kako bi se zaobišlo podmirenje obveza prema državi i drugim vjerovnicima, no sada to, tvrde upućeni, nije pravilo. Posljednjih je nekoliko godina "u modi" brisanje tvrtki iz registra po sili zakona, a dogovorom Financijske agencije i Sudskog registra brisano je oko 40 tisuća tvrtki koje nisu predavale račune. Time su izbjegnuti troškovi gašenja tvrtke, koji u krizi također nisu nevažni, a kreću se od 10 do 20 tisuća kuna.  No, posljednje su dvije godine vlasti u fokus za poticanje poduzetništva stavile smanjenje temeljnog kapitala potrebnog za osnivanje tvrtke. Očekivalo se da će to biti okidač za pokretanje poduzetničke spirale, ali Petar Lovrić, predsjednik Udruge malih i srednjih poduzetnika pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca, smatra kako nije sam temeljni kapital kojega treba osigurati jedini kriterij koji će potaknuti pokretanje novih tvrtki. "Ako nema potražnje, nema ni koristi od ponude", ističe Lovrić.,

'Poduzetništvo neće izumrijeti'
Jednostavni doo-i lani su bili svojevrstan hit. Ipak, njihova popularnost polako jenjava, a činjenica je i da je veliki broj tvrtki na famoznoj listi srama Porezne uprave upravo iz te kategorije. I sami gospodarstvenici složit će se kako nije u svakom biznisu svejedno poslujete li s tvrtkom koja ima temeljni kapital od 10 kuna ili od milijun kuna. Taj oblik prikladan je za uslužne djelatnosti, posebice u ICT sektoru, u kojima nisu potrebni skupi repromaterijali i zaposlenici koji će obavljati radove.Petar Lovrić uvjeren je da poduzetništvo u Hrvatskoj neće izumrijeti, jer ima gotovo sve preduvjete za uspjeh. No, važno je, dodaje, da društvo počne razumijevati neuspjeh u poduzetništvu, jer poduzetnike predstavlja veliki rizik za onoga tko se upušta, posebno u vrijeme krize. Strana tržišta su i po njemu dobro rješenje u uvjetima smanjene potražnje na domaćem terenu, no ono što za olakšanje poslovanja i poboljšanje ukupne klime on vidi možda i ključnim jest previše zakona. Samo do kraja ove godine u Saboru će se donijeti još 180 zakona, što je, izuzmu li se vikendi, tri zakona dnevno. Ukupno na razini godine promijenit će se oko 500 zakona. Tko od poduzetnika, pita se Lovrić, može u tim uvjetima normalno poslovati. 

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju