Kontrola plaća iz kolektivnog ugovora uvjet za rast osnovne plaće na 4500 do 5000 kuna

Nema znatnijeg razvoja države i gospodarstva bez jake građevine/Goran Kovačić/PIXSELL Nema znatnijeg razvoja države i gospodarstva bez jake građevine/Goran Kovačić/PIXSELL

Poslodavci u sektorima u kojima postoji kadrovski deficit u privlačenju radnika pokušavaju isticati sve pozitivne aspekte, a to u Hrvatskoj znači i poštivanje zakona.

U aktualnim odnosima na tržištu rada, problem emigracije odnosno manjka radne snage, tjera na prilagodbe. Činjenica da potražnja premašuje ponudu potiče uspješne poslodavce da ponude bolje uvjete rada, među ostalim i kroz institut kolektivnog ugovora.  "Kolektivni ugovor je jedan od 'opipljivih' načina na koji tvrtke pokazuju uvažavanje prava radnika, partnerstvo između poslodavca i zaposlenika, odnosno njihovih predstavnika - sindikata.

On pokazuje da tvrtka nije fokusirana isključivo na zaradu po svaku cijenu, već da su im ljudi na prvom mjestu", kaže Božo Skoko s Odsjeka za strateško komuniciranje, Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.  Kao, pak, brend u poslovanju i sastavnica kompanijskog identiteta - konkurentnost se gradi i kroz uređene socijalne i radne odnose sa zaposlenicima i sindikatima, realnost je, s dobrim izgledima za budućnost. Tko još ne uzima u obzir taj segment brendiranja, izvjesno je da ga to ipak očekuje, sve na tragu podizanja konkurentnosti u zadržavanju postojećih i privlačenju novih radnika jer su oni, pokazuju se,  glavna briga. Tiče se to na svoj način i Vlade, od koje sindikati i poslodavci u sektoru graditeljstva očekuju da, kao zakonom propisanu obvezu, končano uspostavi učinkovitu kontrolu primjene njihovog granskog KU. U proširenoj je primjeni, regulira cijeli sektor te ujedno najmanje 30-ak zanimanja, ali u značajnom dijelu samo na 'papiru'. 

Bez iznenađenja
Inače, svojom dobrom praksom u pogledu tzv. kućnog KU prednjače i pojedine kompanije. Njegov značaj prepoznat je u tvrtki Eko Međimurje iz Šenkovca. Ta bivša opekarska kompanija, pod pritiskom recesije, uspješno je provela preustroj poslovanja na metalsku djelatnost, a danas za svojih cca 400 radnika jamči radne standarde kroz KU na razini tvrtke i, kao dio svog poslovnog brenda, ističe ga u oglasima za zapošljavanje. Za komunikacijsku stručnjakinju Ankicu Mamić korištenje takvog brenda nije iznenađenje.

Ključni dionici svake organizacije, kaže, su zaposlenici. Oni svojim ukupnim djelovanjem stvaraju njezin identitet, a bez zadovoljnog zaposlenika nije moguće stvarati kvalitetnu korporativnu kulturu koja donosi pozitivne rezultate.  "Kolektivni ugovor je instrument koji daje osjećaj sigurnosti ljudima, a na ljestvici potreba sigurnost je pri samom vrhu, odmah poslije potrebe za hranom. Ujedno, potvrda je zaposlenicima da se cijeni njihov doprinos kompaniji te da se znaju pravila po kojima su oni njezin dio", kaže Mamić.  Iako se Hrvatska redovito doživljava kao zemlja emigracije, ona je desetljećima istovremeno zemlja radne imigracije, a osobito je to izraženo u građevinarstvu, navodi profesor Ekonomskog fakulteta u Splitu Željko Mrnjavac.

Rad u zemljama EU
Uvoz radne snage nadopunjuje hrvatske resurse i omogućuje da se sektor razvija uz očuvanje konkurentnosti te, dodaje, osigurava stvaranje nove vrijednosti u Hrvatskoj i novih radnih mjesta za naše inženjere i stručnjake, pa se izdavanje radnih dozvola ne bi smjelo otežavati i ograničavati.  "No, ono što je u civiliziranoj zemlji normalno i ne treba osobito isticati je da se poštuju zakoni i ugovori kojima se štite prava radnika i reguliraju međusobni odnosi, pa takvi uvozni radnici neće biti nelojalna konkurencija domaćima. Na žalost Hrvatska još uvijek nije takva zemlja te su se još nedavno javno reklamirale agencije za zapošljavanje tako da upozoravaju poslodavce da uz njihovu pomoć mogu izbjeći primjenu kolektivnih ugovora.

 

30 tisuća

radnika nedostaje u hrvatskoj građevini uz postojećih 60-ak tisuća

Zato poslodavci u sektorima u kojima postoji kadrovski deficit u privlačenju radnika pokušavaju isticati sve pozitivne aspekte, pa to u zemlji kao što je Hrvatska znači posebno naglašavati da poštuju zakone i kolektivne ugovore što bi se trebalo podrazumijevati", navodi Mrnjavac. Od šireg značaja  brendiranje poslovanja posredstvom istog radno-pravnog alata, primjerice na razini čitavih sektora, dakle kroz formu granskih ugovora, ima i svoja ograničenja. U  Hrvatskoj su na snazi tek dva KU kojima se kroz proširenu primjenu uređuju pitanja za turizam i graditeljstvo. Predsjednica Sindikata graditeljstva Hrvatske (SGH) Jasenka Vukšić naglašava primjere dobre prakse isticanja socijalnog partnerstva i primjene kolektivnih kućnih ugovora ili granskog kod objave oglasa za zapošljavanja. "Još jedan primjer tiče se sudjelovanja naših poslodavaca na natječajima za izvođenje radova u zemljama zapadne Europe.

U toj prilici poslodavci traže našu pisanu izjavu koju prilažu uz dokumentaciju", kaže Vukšić. Dosadašnje iskustvo kolektivnog pregovaranja i bipartitnog socijalnog dijaloga vezano za sklapanje i noviranje KU za graditeljstvo odražava bipartitna nastojanja da se cjelovito urede radni odnosi, navodi ona, kao dio tržišnih odnosa, uz prilagođavanje uvjetima poslovanja u tekućoj poslovnoj godini. Dogovaranje cijene rada za sve grupe složenosti, a ne samo najjednostavnije poslove, po čemu je prema Vukšić njihov  KU jedinstven u privatnom sektoru, baštineći dugu tradiciju najizgledniji je i kandidat da postane sektorski brend br. 1, ako se ostvari jedan bitan uvjet. 

Pošteni odnosi na tržištu
"Kao socijalni partneri, SGH i HUP-Udruga poslodavaca u graditeljstvu, imamo zajednički interes za uspostavom fer tržišnih odnosa koji uključuje i obveznu primjenu ugovorenih radno-pravnih standarda na sve poslodavce i sve radnike, uključujući i strance u sektoru. No, iako smo 2001. uspjeli uspostaviti s državom, kao trećim socijalnim partnerom, pravni okvir za navedenu primjenu na sve poslodavce i radnike u sektoru kroz institut proširene primjene KU, na žalost, do danas, 18 godina kasnije još uvijek nije uspostavljen učinkovit sustav kontrole, prije svega kontrole ugovorenih isplata plaća.

Uz nelojalnu konkurenciju to generira sivu ekonomiju i rad na crno te loš materijalni položaj zaposlenih. Sve je to kulminiralo u periodu gospodarske krize, kada su propale mnoge eminentne tvrtke, a cca 50 tisuća radnika je ostalo bez posla i potražilo egzistenciju u drugim sektorima ili u inozemstvu", navodi Vukšić.   Takav neuređeni sustav, smatra, odražava se i na totalnu nezainteresiranost mladih za strukovno obrazovanje, pa danas u graditeljstvu RH koje bilježi rast izvođenja radova postoji ozbiljan problem nedostatka radne snage. Poslodavci tvrde da ih manjka čak 30.000, i to pored postojećih 60-ak tisuća koje čine i radnici iz uvozne kvote. Za projekte u Lijepoj našoj trebat će ih, naime, najmanje 90 tisuća. 

Ocjene sindikata
Po sindikalnim ocjenama, cijena rada treba i dalje značajnije rasti, ali ni to nije dovoljno. I stoga se na mogućnost KU za graditeljstvo kao brenda u poslovanju, gleda kroz širu prizmu, odnosno potrebno je da njegova primjena, posebno u dijelu ugovorene cijene rada, postane "conditio sine qua non", kako za dobivanje posla tako i za izvođenje radova na državnoj ili lokalnoj razini, a s ciljem eliminacije  nelojalne konkurencije. To bi se trebalo odnositi i na glavnog izvoditelja radova kao i na cijeli lanac kooperanata. Ali, da bi to imalo stvarnog učinka na fer tržišno natjecanje i osiguranje primjene ugovorenih radnih standarda na radnika, država kroz inspekciju rada i poreznu upravu, kaže Vukšić, mora uspostaviti učinkovite kontrolne mehanizme.

"Poslovne i strukovne udruge poslodavaca, prije svega mislim na HGK i HUP trebali bi ozbiljno i žurno raditi na uvođenju licenciranja tvrtki u građevinarstvu RH, a poštivanje radnih standarda bi trebao biti također ravnopravni uvjet za dobivanje tzv. licence, koje bi trebale lakše otvarati vrata urednim tvrtkama na tržište. Ujedno bi to bila garancija i sigurnost radnicima da će se ugovorena prava iz radnog odnosa zaista i poštivati", kaže Vukšić.   Tako se ovaj granski KU pokazuje kao prvi potencijalni snažni brend za čitav sektor graditeljstva, s učncima na ukupno gospodarstvo.

Uz poduzimanje određenih mjera od strane države, svojom bi primjenom trebao dovesti do niza pozitivnih učinaka To su uklanjanje nelojalne konkurencije, sive ekonomije i socijalnog dampinga na tržištu zbog korištenja jeftinije rane snage te suzbijanje rada na crno, a tako bi se trebalo poboljšati i ujednačiti socijalno-materijalni status zaposlenih u sektoru kod svih poslodavaca, za što su sindikati zainteresirani, kao i povećati interes mladih za strukovna obrazovanja, što je vitalni interes poslodavca.

Stvaranje sigurnijih i stabilnijih uvjeta poslovanja i zapošljavanja, ukratko, pomoglo bi u zaustavljanju daljnjeg odljeva i migracije radne snage u inozemstvo, a kako je sve u rukama države, iz SGH poručuju sljedeće: "Kroz učinkoviti sustav kontrole, obračuna i isplatu  ugovorenih bruto plaća za domaće i strane radnike u svim fazama poslovanja gospodarskih subjekata (od postupka javne nabave i tijekom izvođenje radova) omogućile bi se zakonite uplate poreza i doprinosa. To će se pozitivno odraziti na punjenje državnog proračuna i na sadašnji i budući materijalni položaj radnika. A tako bi se radnici zaštitili kod društveno neodgovornih poslodavaca koji isplaćivanjem nižih plaća ili isplatama 'plaće na ruke' izbjegavaju uplatu poreza i doprinosa!" 

Minimalne plaće
Ako se ispuni navedeni uvjet kontrole, predsjednik HUP-UPG i predsjednik Uprave križevačkog Radnika Mirko Habijanec smatra da osnovnu plaću u graditeljstvu treba podići na najmanje 4500 do 5000 kuna (op.a. bruto za najjednostavnije poslove je 3750 kn, po novom izjednačen s 'minimalcem'), a kasnije kaže i više, kako bi došli na 50% njemačkih plaća u graditeljstvu, što znači da bi bruto satnica trebala biti najmanje oko 7 eura. 

"Napredak gospodarstva se ne može graditi na minimalnim plaćama i tome treba stati na kraj. Naravno da tome treba prilagoditi radno zakonodavstvo i porezni sustav, u čemu Udruga poslodavaca graditeljstva ima konkretne prijedloge, a što je od bitnog utjecaja na demografski sustav i povratak radnika u Hrvatsku. Nema znatnijeg razvoja države i gospodarstva bez jakog građevinskog sektora, što je potvrđeno na modelima razvijenih zemalja", zaključuje Habijanec. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!