Koliko je realno da spas Uljaniku donese kineski brodograditelj China Shipbuilding Industry Corporation CSIC ili je to samo pristojna gesta službenog političkog posjeta kineskog premijera Lia Keqianga Hrvatskoj, nakon svih peripetija suzdržan je i ministar gospodarstva Darko Horvat.

On će se konkretnije razgovore s potencijalnim kineskim partnerima o Uljaniku voditi idućih dana, a za pripremu su zatražili od ministra detaljnije informacije o Uljaniku, njegovim kapacitetima i dubiozama. To pomalo začuđuje jer takvim podacima kineski brodograditelj već raspolaže.  Korporacija koju se spominje već je, naime, bila najavljivana kao potencijalni natjecatelj za strateško partnerstvo u Uljaniku, konkretno u siječnju, kada je uprava Uljanika bila raspisala natječaj i otvorila investitorima data room.

CSIC je, koliko je poznato, uputio konzultante koji su u Puli obavili dubinsko snimanje, no nakon toga više se nisu interesirali.  I taj potez navodno je bio iniciran od Ministarstva gospodarstva, koje je uputilo pozive za Uljanik svim kompanijama koje su ikada pokazale zanimanje, a CSIC i potencijalni interes za hrvatsku brodogradnju spominjao se nakon posjeta premijera Andreja Plenkovića Pekingu početkom studenoga prošle godine. Na sastanku s premijerom tada je Plenković tražio među ostalim razgovor s brodogradilištem i sastao se s čelnim ljudima CSIC-a, te, kako je izjavio nakon toga, predstavio trenutno stanje u hrvatskoj brodogradnji. 

"Oni su zainteresirani za partnerstvo, za suradnju", rekao je tada Plenković. No, eventualne ozbiljnije korake u ovom slučaju i ovog puta struka i očekuje prvenstveno kao plod politike, a ne samog ekonomskog interesa, budući da je vlasnik CSIC-a kineska država. Potencijalni novi Uljanikov strateški partner jedno je od najvećih kineskih brodogradilišta i nema tako veliku tradiciju kao naš 163 godine star Uljanik. CSIC će ove godine obilježiti 20. godišnjicu postojanja. U tom razdoblju razvio je iskustvo u gradnji tankera, brodova za rasuti teret, kontejnera, ro-ro brodova, LNG, offshore i drugih posebnih brodova, pa i vojnih plovila.

U sklopu korporacije je veći broj brodogradilišta, ukupno devet, te tvrtke za proizvodnju dizelskih motora i razne opreme za brodogradnju, kao i istraživački instituti koji su povezani s brodogradnjom. Ukupno u sustavu CSIC-a ima više od 150 tisuća zaposlenih. 

U svojoj paleti zasad nemaju putničke brodove za kruzing, što je jedina niša na kojoj europska brodogradnja drži apsolutnu premoć na globalnoj sceni. Oko 95 posto narudžbi putničkih kruzera ugovoreno je i gradit će se u europskim brodogradilištima, a lider su talijanska i njemačka brodogradilišta. 

Posljednjih godina proizvodnja kruzera bila je u ekspanziji, a u Europi su skloni tom niši jer ona predstavlja zahtjevniji tehnološki proizvod s izuzetno velikom tzv. dodanom vrijednošću, jer se u izradi broda koristi zahtjevnija i sofisticiranija oprema i pogoni i uključuje se široka lepeza industrije, budući da su ti brodovi ploveći gradovi s restoranima, koncertnim i kinodvoranama, dućanima, kockarnicama, noćnim klubovima, bazenima.

Kineski brodograditelji tek sada počinju raditi na pripremi za orijentaciju na putničke kruzere. U tome je moguć i interes za Uljanik, koji i zajedno s 3. majem čini doslovce statističku pogrešku u svjetskoj brodograđevnoj proizvodnji u odnosu na učešće kineske brodogradnje.

No, s druge strane, europska brodogradilišta koja su proteklo desetljeće prolazili dramatične faze preustroja i nalaženja tržišne pozicije dosad nisu bila na meti preuzimanja od strane kineskih brodogradilišta, koja su u posljednje vrijeme započela suradnju s korejskim i japanskim brodogradilištima. Ulazak u Uljanik bio bi svojevrstan presedan, a bude li se ostvarivano po modelu koji je pokušavan u dva navrata s domaćim strateškim partnerima, odluku i uvjete kontrolirat će Europska komisija. Pitanje je kakvu poziciju i stajalište bi u tom slučaju tražio Bruxelles.

Ulazak kroz stečaj, pak, ne zahtijeva odobrenje Komisije. I Uljanik tek stječe iskustvo s gradnjom velikih luksuznih kruzera. Posao s australskim brodarom Scenicom bio je prvijenac i zbog kašnjenja i krize u koju je brodogradilište upalo nije završilo slavno kako je planirano, jer je brod u zadnjoj fazi preuzeo naručitelj i sam organizirao dovršetak radova u krugu Uljanika, gdje se brod još uvijek radi. Ipak unatoč svemu vlasnik broda je zadovoljan projektom i izvedbom i iskazao je interes da u slučaju da se u Puli kriza uspješno okonča izgradi još pet takvih brodova.

Zasad je ulazak Kineza u pulski i riječki škver čini se ipak samo lista želja, no pokrene li politika taj scenariji vjerojatno će se pokazat najvećom preprekom vrijeme, jer i za otvaranje i vođenje pregovora biti će potrebno puno rada i usuglašavanja, a oba škvera su u više nego dramatičnoj poziciji.