Jedna od rijetkih tema o kojima u Hrvatskoj postoji konsenzus jest da je izvoz izlaz iz krize, no manje je jasno kako to postići. Uspješnim domaćim izvoznicima zajednički je mukotrpan rad, fokus na nove izazove i probijanje barijera koje često nisu samo administrativne, pokazuju primjeri poduzetnika s panel diskusije o izvozu Poslovnog uzleta.

• Maras na Poslovnom uzletu: Poduzetnici u prazne prostore!

• Maras: Sljedeći tjedan 30 hrvatskih tvrtki dobit će 250 mil. kn potpora

“Domaće tržište još uvijek je zatrovano korupcijskim aferama, a javna poduzeća ne podržavaju hrvatsku proizvodnju”, kaže Đuro Horvat iz Tehnixa, tvrtke koja je zahvaljujući tehnologijama zbrinjavanja otpada ostvarila 2,2 milijuna kuna dobiti prošle godine, a 80 posto prihoda ostvaruje iz izvoza. Dok njihovu konkurenciju iz, primjerice, Švicarske i Njemačke obilno pomaže država pa svi počinju na domaćem tržištu pa tek potom kreću u izvoz, kod nas je situacija obrnuta. “Iz Sao Paola nam je došla delegacija da im pokažemo tvornicu za preradu otpada, no za to smo ih morali voditi u Novi Sad jer u Hrvatskoj nemamo tvornicu”.

Tvrtke s malih tržišta moraju razmišljati globalno, iskustvo je informatičke tvrtke GDi Gisdata. “Koliko god razmišljali globalno, teško je to provesti u praksi i pronaći kvalitetne zaposlenike koji su, primjerice spremni se odseliti iz svog grada”, kaže Boran Lončarić iz GDi-ja.

Svoje prve izvozne poslove tvrtka Borel pronašla je zahvaljujući specijaliziranim sajmovima. “Pokazalo se dobrim izaći na ciljani sajam u vašoj branši, a u drugom koraku morate imati certifikat”, kaže suvlasnica te tvrtke koja proizvodi dizala Dejana Borevković. “U Hrvatskoj se morate skrivati da ste hrvatska tvrtka. U puno slučajeva događalo se da domaće tvrtke ne žele hrvatski proizvod nego strani. Dogodi se tako da mi radimo za njih, ali konačni proizvod se zove Otis ili Schindler. Takvo preferiranje se u jednoj Engleskoj neće dogoditi, ali u Njemačkoj zato hoće”, kaže. Da bi se othrvale domaćim i stranim predrasudama, niz tvrtki izlaz je pronašao na kreativan način pa posluje pod stranim imenima i franšizira brend izvan granica Hrvatske.

Nakon tri godine traženja mjesta pod suncem na domaćem tržištu, u izvozne vode je zakoračila i tvrtka Ulola kozmetika koja proizvodi prirodnu kozmetiku. “Vrlo brzo shvatili smo da hrvatsko tržište jednostavno neće biti dovoljno za naše planove unatoč tome što imamo proizvode visoke kvalitete”, otkriva Gordan Gudelj iz Ulole.

Prvi izvozni deal ostvarili su u Ukrajini, a unatoč političkoj situaciji, posao napreduje. U drugom koraku na red dolaze zemlje regije, već od idućeg tjedna započinje izvoz u Makedoniju, a u planu je i širenje na talijansko tržište.
Panel je zaključen porukom da za uspjeh izvoza tvrtke moraju realno ocijeniti gdje se nalaze, kuda žele i prihvatiti izazov. "Možemo još bolje, samo to moramo shvatiti i imati kuraža”, poruka je uspješnih izvoznika.