Vrijednost ukupnog informacijskog tržišta u Hrvatskoj bit će u 2007. godini 5,9 milijardi kuna, stoji u izvješću “Ekonomski utjecaj informacijske tehnologije” koji je za Microsoft provela analitička kuća IDC kako bi se bolje razumjela uloga IT tehnologije u razvoju gospodarstva. Studija je provedena u 82 zemlje svijeta i donosi prognozu prosječne stope rasta IT sektora od 8,1 posto u Hrvatskoj u razdoblju od 2006. do 2011. godine. Hrvatska je sa 2,3 posto tržišnog udjela IT usluga u BDP blizu svjetskog prosjeka koji iznosi 2,5 posto. U središnjoj i istočnoj Europi taj je udio nešto manji, tek 1,7 posto. U strukturi hrvatskog tržišta 16 posto se odnosi na potrošnju na softver, dok softver prevladava sa 51 posto udjela. Boris Žitnik, direktor IDC Adriaticsa, kaže da bi se u Hrvatskoj do 2011. trebalo otvoriti 200 novih informatičkih tvrtki koje bi trebale stvoriti oko 7000 radnih mjesta. U ovom trenutku IT sektor ima 26.000 zaposlenih, pri čemu je 12.000 ili 46 posto vezano uz primjenu Microsoftovih tehnologija. Na svaku kunu koju Microsoft ostvari u Hrvatskoj tvrtke unutar njegova sustava ostvare 10 kuna, moglo se čuti na predstavljanju izvješća u prostorijama Microsoft Hrvatska. Microsoftov udjel u IT sektoru u Hrvatskoj iznosi 30 posto, od toga najviše u sektoru hardvera. Država bi u iduće 4 godine, prema Žitnikovim riječima, trebala ostvariti 2,2 milijarde kuna poreznih prihoda i 4,8 milijardi kuna prihoda u BDP-u od IT sektora. Također je istakao da hrvatsko tržište IT usluga još nije konsolidirano te da ima mnogo prostora za rast. Direktor Microsofta Davor Majetić složio se s tim i naglasio da će se potreba za IT uslugama u budućnosti povećavati kako se Hrvatska bude približavala europskim integracijama. “Nakon što se prije 7 godina balon industrije Interneta ispuhao i nakon što je razočarao ulagače, IT tržište ponovno stječe povjerenje i mislim da je došlo vrijeme za njegov veliki povratak”, kazao je Majetić. Upozorio je, međutim, da bi se Hrvatska uskoro mogla suočiti s manjkom informatičkih stručnjaka s obzirom na predviđene stope rasta, a 600 do 700 stručnjaka koje obrazovni sustav proizvede godišnje je nedostatano i na tom će se području trebati napraviti mnogo više.