Ispod 4.143 kune je čak 295.000 radnika, u jednoj branši je najgore

Foto: Marijan Susenj/PIXSELL Foto: Marijan Susenj/PIXSELL

Decilne mjesečne neto izračunavaju se podjelom plaća zaposlenih na deset jednakih dijelova nakon rangiranja od najniže do najviše, a zatim odabirom iznosa plaće ispod kojeg se nalazi 10%, 20%, 30%, 40%, 50%, 60%, 70%, 80%, 90% i 100% plaća zaposlenih.

Prosječno plaćeni hrvatski radnik u ožujku ove godine zaradio je 241 kunu više nego u ožujku prošle godine, a plaća mu se popela na 6369 kuna, piše Večernji list

Najviša prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome isplaćena je u farmaceutskoj industriji, i to visokih 16.262 kune neto, dok najslabije plaćeni radnici rade u zaštitarskoj branši, gdje se zarađuje četiri puta manje nego u farmaceutskoj industriji – svega 4115 kuna, navodi Državni zavod za statistiku.

U službene statističke podatke o primanjima u zemlji nisu uključene plaće oko 200.000 zaposlenih kod obrtnika i samostalnih profesija te u poljoprivredi, koje su u pravilu blizu ili oko minimalca. Od početka ove godine redovito se objavljuju i iznosi neto plaća prema decilima. Decilne mjesečne neto izračunavaju se podjelom plaća zaposlenih na deset jednakih dijelova nakon rangiranja od najniže do najviše, a zatim odabirom iznosa plaće ispod kojeg se nalazi 10%, 20%, 30%, 40%, 50%, 60%, 70%, 80%, 90% i 100% plaća zaposlenih.

Rast će usporiti

U ožujku je bilo nešto manje od milijun i dvjesto tisuća zaposlenih, odnosno točno 1,181.459 zaposlenih, i na osnovi toga proizlazi da je neto plaća četvrtine zaposlenih u pravnim osobama ili 295 tisuća radnika bila manja od 4143 kune, s tim što je oko 118 tisuća radnika, odnosno deset posto najslabije plaćenih u pravnim osobama (javnim ustanovama i privatnim tvrtkama) zarađivalo manje od 3263 kune neto, odnosno 4000 kuna bruto.

Daljnjih 118 tisuća radnika imalo je plaću između 3263 kune i 3900 kuna pa proizlazi da primanja manja od prosječnih ima više od 60 posto zaposlenih. Rast neto plaća na godišnjoj razini usporio je ispod 4 posto, a prema projekciji Plenkovićeve Vlade, navedenoj u dokumentima koji su poslani Europskoj komisiji, taj bi rast mogao usporiti još više.

Proteklih godina plaće su gurale i promjene u poreznoj politici, kakve se, na primjer više ne očekuju u idućem dvogodišnjem razdoblju. Vlada od iduće godine računa jedino na smanjenje stope PDV-a s 25 na 24 posto, zbog čega će državni proračun ostati bez 1,6 milijardi kuna potencijalnih prihoda, koje bi se trebale raspršiti prema potrošačima ako trgovci snize cijene.

“Očekuje se kako će rast plaća u 2019. blago usporiti, nastavno na primjetno mijenjanje trenda već krajem 2018., te i dalje biti ponajviše pod utjecajem neravnoteža ponude i potražnje za radom u pojedinim djelatnostima, uz pozitivan doprinos povećanja osnovice za plaće u javnom i državnom sektoru te rasta minimalne plaće”, ističe Vlada, koja predviđa da će zbog ”bržeg rasta bruto naknada po zaposleniku od rasta produktivnosti rada, kroz čitavo srednjoročno razdoblje rast jediničnog troška rada biti oko 2%”.

Pod utjecajem uzastopnog povećanja minimalne plaće i iznosa osobnog odbitka te odbitaka za uzdržavane članove obitelji niže su plaće imale brži tempo rasta od srednjih i viših plaća jer su niže plaće u tri godine rasle oko 20 posto dok su više plaće rasle oko 9 posto. Glavnina poreznog tereta pomaknuta je na više plaće, pa se tako na primjeru najbolje i najslabije plaćene djelatnosti u ožujku jasno vidi jačina poreznog zagriza države.

Zaštitarska neto plaća od oko 4100 kuna u bruto iznosu je bila 5200 kuna s udjelom javnih davanja u toj plaći oko 22 posto, dok su javna davanja na primanja u farmaceutskoj branši (16 tisuća neto i oko 27 tisuća kuna bruto) bila oko 60 posto. Rasterećenje nižih plaća preko poreza na dohodak faktički više nije moguće. Hrvatska gospodarska komora u jednoj od dnevnih analiza gospodarskih kretanja navodi da u većem dijelu tranzicijskih zemalja plaće rastu dinamičnije nego u Hrvatskoj.

Preskočili tisuću eura

Rezultat je takvog rasta i širenje kruga zemalja koje bilježe razinu bruto plaće višu od tisuću eura, pa su u siječnju ove godine takvu plaću imale Slovenija (1729 eura), Hrvatska (1168 eura), Poljska (1148 eura), Slovačka (1123 eura) i Rumunjska (1028 eura), a slijede ih Crna Gora (767 eura), Bosna i Hercegovina (720 eura), Srbija (636 eura) i Makedonija (592 eura).

Analitičar HGK Zvonimir Savić ističe da kretanje plaća u Hrvatskoj zasad znatnije ne ugrožava njenu troškovnu konkurentnost jer je rast troška rada u Hrvatskoj u prošloj godini od 7,5% ipak bio niži nego u dijelu sličnih zemalja (Češka 8,5%, Mađarska 9,6%, Litva 10,2%, Latvija 12,6%, Rumunjska 13,4%) ili im je bio dosta blizak jer je porast troška rada za oko sedam posto zabilježen je u Bugarskoj, Slovačkoj, Estoniji i Poljskoj.

– Dugoročnije se rješenje povećanja razine plaća nalazi u nastavku provedbi strukturnih reformi i ciljanom investiranju u djelatnosti više dodane vrijednosti koje omogućuju veće plaće bez narušavanja odnosa između rasta plaća i rasta produktivnosti – ističe Savić.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve