Prvu godinu restrukturiranja pod novim, privatnim vlasnicima u velikim hrvatskim brodogradilištima u Splitu, Trogiru i Rijeci obilježava zbrinjavanje viška radnika, te postavljanje novih uprava i druge organizacijske promjene, no ova će godina biti presudna za njihov daljnji opstanak.

Popunjenost knjiga narudžbi, naime, nije na razini koja bi u brodogradilišta unijela radnu atmosferu i optimizam, a mirna zbog toga ne može biti niti država, koja se obvezala na petogodišnje pomaganje ozdravljenja brodogradnje.  "Knjiga narudžbi brodogradilišta korespondira sa situacijom na svjetskom tržištu i daleko je od optimalne, no sva brodogradilišta ulažu velike napore u pronalaženje poslova", ističu iz resornog Ministarstva gospodarstva koje najviše zabrinjava mali broj ugovora u Brodosplitu. Najsveobuhvatnije promjene u samim brodogradilištima po njihovoj su ocjeni dosad odrađene u Brodosplitu, u kojemu je osnovan velik broj novih tvrtki namijenjenih traženju poslova i u drugim djelatnostima izvan gradnje brodova.

U riječkom 3. maju olakšavajućim se pokazalo to što je novi vlasnik preuzeo samo dijelove tvrtke koji se bave brodogradnjom, a četiri tvrtke-kćeri ostale su na brizi države, dok Ministarstvo najmanje promjene u organizacijskom dijelu zamjećuje u Brodotrogiru. Ukupno je u ova tri brodogradilišta u trenutku zaključenja kupoprodajnih ugovora i ulaska novih vlasnika bilo 6.300 zaposlenih, dok je u međuvremenu njihov broj kroz program zbrinjavanja viška zaposlenih smanjen za 1864. Što se tiče potpora, država je lani škverovima isplatila ukupno 623 milijuna kuna u mjesečnim ratama, s time da je zbog praznog proračuna potkraj godine ostala dužna uplate za posljednja dva mjeseca. Otplata duga, premda je bilo najavljivano da će im biti nadoknađen tijekom ove godine, kako nam je potvrđeno iz Ministarstva gospodarstva, biti će raspoređena još i na 2015. i 2016. godinu.

Ove bi godine tako država trebala tri brodogradilišta pripomoći s ukupno 725 milijuna kuna.Kad je o novim narudžbama riječ, prema službenoj evidenciji nadležne institucije Hrvatske brodogradnje-Jadranbrod, ukupno svi škverovi imaju ugovorenih 33 broda, ukupne vrijednosti 443 milijuna američkih dolara. No, među njima su i barže, plovila za prijevoz velikih tereta, koja su manje zahtjevna za proizvodnju pa brodogradilištima i ne donose veći prihod, a u uvjetima kada još nije značajnije oživjela potražnja na globalnoj razini, brodogradilišta su pribjegla i gradnji za vlastite potrebe, kako bi održale aktivnosti i zaposlenost, dok se ponovno ne pokrenu narudžbe brodova.

U riječkom 3. maju očekuju ugovore za još šest novih brodova

Rijeka Privatizacija riječkog 3. maja provedena je u zadnji tren pred ulazak u EU, no najkraći "staž" od tek 6 mjeseci nije ga u restrukturiranju ostavio na zadnjoj poziciji. Pulski vlasnik inkorporiao je 3. maj u svoj sustav Uljanik grupe i najviše energije u proteklom razdoblju, kako ističu u Ministarstvu gospodarstva, uložio je u objedinjavanje zajedničkih službi i ujednačavanja načina rada. Otpustio je i najmanje radnika od promatranih brodogradilišta, točnije 196, no valja podsjetiti i da je Uljaniku država prodala 3. maj bez tvrtki koje nisu obavljale djelatnosti u samoj brodogradnji (MID, TIBO, STM i UGO), čime je u startu bio rasterećen tereta od 500-njak zaposlenih. Po ugovorenim poslovima situacija se u 3. maju prema zadnjim naznakama počinje manje zabrinjavati, jer uz 20-ak barži kojima se u doba krize brodogradilište održavalo na životu, stižu vijesti kako će se u 3. maju graditi još šest novih brodova, od čega četiri za Jadroplov i dva za španjolskog naručitelja, ali ti ugovori još nisu unešeni u knjigu narudžbi pri Hrvatskoj brodobradnji. U prošloj je godini od države riječko brodogradilište dobilo 84 milijuna kuna potpore, a ove godine ona će biti značajno veća, 254 milijuna kuna.

Trogir gradi dva kemijska tankera i dva broda za vlastite potrebe

Trogir Jadranska ulaganja Danka Končara preuzela su Brodotrogir prije devet mjeseci. U tom razdoblju bez velike medijske pompe provedena je, kako ističe presjednik uprave Nenad Končar, prva faza zbrinjavanja viška radnika. Od 1188 ih je zbrinuto 264. Trenutno ima ugovorenu gradnju dva tankera za kemijske proizvode i dva broda za vlastitu flotu. To, po ocjeni Ministarstva gospodarstva, ovom brodogradilištu, koje je u ovoj grupi i najmanje, omogućuje zaposlenost za naredne dvije godine. Osim toga, programom restrukturiranja predviđena je i promjena djelatnosti, odnosno gradnja marine i servisnog centra za jahte. Oko 40 posto sadašnjeg područja brodogradilišta se namjerava prenamijeniti za ovaj projekt, a prva faza u kojoj je planu gradnja marine kapaciteta od 130 vezova za manja plovila trebala bi biti gotova do svibnja. Lani je ovaj škver od države dobio 138 milijuna kuna, a ove će godine potpora iznositi 166 milijuna kuna. 

Debeljak uposlio kapacitete silosima i transportnim dizalicama

Split  Brodosplit je za državu najosjetljivija karika u restrukturiranju brodogradnje. S obzirom na kapacitet škvera, Brodosplitova je knjiga narudžbi najtanja. Donekle tek državu umiruje napor vlasnika, samoborskog Diva, da kapacitete uposli remontom brodova, ali i vanbrodograđevnim poslovima, od gradnje silosa do proizvodnje dizalica za veliki transport u lukama i brodogradilištima za njemačkog naručitelja. No, iz splitskog škvera uvzraćaju kako njihova tanjušna knjiga ne treba nikoga zabrinjavati, jer za razliku od uobičajene prakse, Brodosplit više ne ugovara brodove na kojima ostvaruje gubitak. Vodstvo tvrtke upravo je u inozemstvu u pronalaženju novih poslova. Splitski škver u 10 mjeseci od prodaje najviše je medijski eksponiran – odmah po dolasku otpustio je zaposlene i vratio one koji su mu potrebni. Od 3350  sada ih ima 2268, a za razliku od druga dva brodogradilišta, splitsko je samo financiralo otpremnine. Isplaćeno ih je dosad 220 milijuna kuna. Od države je lani Brodosplit primio 400, a ove godine trebao bi 305 milijuna kuna potpore. 

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju