"Iako imamo vrhunsku sirovinu i odlične proizvođače, prihodi od proizvodnje namještaja su dva puta manji nego od prerade drva"

M. Šimatović (Večernji list), R. Radić (Prima), T. Knezović (Prostoria), T. Tolušić, M. Grozdanović (Modulos) i I. Filipović (PDCK) /Tomislav Miletić/PIXSELL M. Šimatović (Večernji list), R. Radić (Prima), T. Knezović (Prostoria), T. Tolušić, M. Grozdanović (Modulos) i I. Filipović (PDCK) /Tomislav Miletić/PIXSELL

Nastavlja se dodjela potpora, omogućeno je apliciranje i velikim poduzetnicima, povećan je intenzitet te maksimalni iznos pojedinačnih potpora korisnicima.

Može li Hrvatska imati svoju IKEA-u?, jedno je od pitanja postavljenih u sklopu konferencije Budućnost hrvatske drvne industrije koja se u organizaciji Hrvatskih šuma, Poslovnog dnevnika i Večernjeg lista održala u zagrebačkom kongresnom centru Forum. Predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić podsjetio je da Hrvatska ima 315 milijuna kubika drvne sirovine koja će kroz njegu i obnovu narasti za dodatnih 11 milijuna kubika.

"Imamo dva najveća klijenta, državu i drvoprerađivače za koje smo osigurali 53 milijuna kubika drva za razdoblje od 10 godina", poručio je Jakupčić. Važnost drvne industrije za kompletnu hrvatsku prerađivačku industriju ne treba posebno naglašavati, poručio je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, dodavši da tome u prilog ide podatak kako ovaj sektor zapošljava 10 posto ukupno zaposlenih u Hrvatskoj te s 8 posto sudjeluje u ukupnom nacionalnom izvozu.

"Naravno da ima mjesta za daljnje poboljšanje. Godina iza nas bila je turbulentna, ali možemo biti zadovoljni učinjenim. Velika zahvala drvnoj industriji, uspjeli ste staviti 'glave na hrpu' nakon što ste dobili odriješene ruke da sami slažete Pismo razumijevanja za ugovaranje okvirnih i godišnjih ugovora za kupoprodaju trupaca. U nekim segmentima je cijena drvne mase otišla gore, ali za razred 8. ona je za četvrtinu niža. Imamo vrhunsku sirovinu i odlične proizvođače, educirane i školovane ljude, zajednički to možemo bolje iskoristiti", poručio je ministar Tolušić.

Država treba stvoriti preduvjete
Renata Ojurović načelnica Sektora za preradu drva i proizvodnje namještaja u Ministarstvu poljoprivrede predstavila je nekoliko glavnih naglasaka iz strategije razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2020. godine. Riječ je o prvom nacionalnom dokumentu izrađenom nakon ulaska u EU, navela je, kojim se planira strateški razvoj prerade drva i proizvodnje namještaja sukladno načelima i politikama održivog gospodarstva i razvoja ruralnih prostora. "Nastavlja se dodjela potpora male vrijednosti, ali sa značajno većim godišnjim iznosima do 2020. godine te uz veće intenzitete potpore. Za tekuću godinu iz Državnog proračuna osigurano je 39 milijuna kuna, uz planiranje povećanja sukladno financijskim mogućnostima. U 2016. i 2017. godini ukupno je dodijeljeno 25,721 milijuna kuna bespovratnih sredstava. Sada je omogućeno apliciranje i velikim poduzetnicima, povećan je intenzitet potpora te je povećan maksimalni iznos pojedinačnih potpora po korisniku", istaknula je Ojurović. Dodala je i da se nastavlja provedba projekta započetog 2016. kojim se želi pridonijeti razvoju novih i inovativnih proizvoda te tržišnoj prepoznatljivosti domaćih proizvoda i proizvođača. Ministarstvo organizira i financira izlaganje novih proizvoda čiji je razvoj sufinanciran bespovratnim sredstvima potpora male vrijednosti, a tijekom ove godine pokrenut će se i projekt uspostavljanja nacionalne nagrade za najbolji dizajn. Među prioritetnim područjima razvoja do 2020. godine navedeno je uklanjanje ograničenja u vidu nepostojanja jedinstvene baze podataka djelatnosti, kao i uklanjanje ograničenja poput niske kapitaliziranosti i nelikvidnosti te slabog povlačenja financijskih sredstava iz raspoloživih izvora i programa sufinanciranja. Radit će se, istaknuto je, i na ispravljanju nedovoljne usmjerenosti na stvaranje vlastite marke proizvoda te nedovoljnog razvoja vlastitih novih i inovativnih proizvoda. Na panel-diskusiji 'Kako razviti preradu drva u proizvodnju vrhunskog namještaja' ministar Tolušić poručio je drvarima da će tek onda kada mu ne budu dolazili strani veleposlanici razgovarati o budućnosti hrvatske drvne industrije u smislu izvoza trupaca, biti siguran da je priča odrađena kako treba. "Ne treba stalno kukati država ovo, država ono. Država može stvoriti preduvjete da napravite nešto bolje, osigurati dovoljno sirovine za finaliste i one koji to žele biti, pomagati mlade dizajnere i sve druge koji vrijede i imaju kvalitetu... No vi se sami morate pokrenuti jer proizvod koji loše izgleda nećete prodati ni da je 100 puta od slavonskoga hrasta", poručio je ministar poljoprivrede  Tolušić kaže kako su prihodi od proizvodnje namještaja dva puta manji nego od prerade drva. Sigurno je lakše prodati dasku nego komad namještaja, čemu je kriva i dosadašnja vlast, neovisno kojoj je opciji ona pripadala, jer se o tome nije vodilo dovoljno brige, niti je bilo pravih poticaja finalistima u drvnoj industriji. No u idućem će se to razdoblju, obećava, promijeniti.

Nedostaju robne marke
"Kad govorimo od drvnoj industriji, sirovine ima dovoljno za sve, ali za izvoz trupaca nema", istaknuo je Tolušić. Komentirajući činjenicu kako udio proizvodnje namještaja u ukupnom BDP-u Hrvatske čini manje od 1%, vlasnik i direktor Prima namještaja Renato Radić kazao je kako moramo razmišljati o razvoju identiteta domaćeg namještaja. 

"Godišnje se u Europi trži namještaja u vrijednosti 100 milijardi eura, a mi nemamo robnih marki u drvnoj industriji niti smo ih imali do sada. Trebamo zauzeti stav i ući u taj proces, jer će nam on osigurati budućnost, veće zapošljavanje, razvoj ruralnih područja u kojima će pokretači biti ljudi s visokim obrazovanjem te veću dodanu vrijednost proizvoda", rekao je Radić. Tomislav Knezović iz Prostorije kaže kako svatko mora imati internu strategiju unutar kompanije i znati što potrošači žele. On, priča, nije razmišljao o sirovini nego o proizvodu. Pri tome mu nije bila presudna ni cijena sirovine već njezina kvaliteta iz koje će dobiti vrhunski namještaj.

 

Tolušić

Sigurno je lakše prodati dasku nego komad namještaja, čemu je kriva i dosadašnja vlast. Sirovine ima dovoljno za sve, ali za izvoz trupaca nema.

Ivana Filipović iz Panonskog drvnog centra kompetencija pozvala je poduzetnike na suradnju s Centrom u stvaranju dobrih dizajnerskih proizvoda koji imaju višu dodanu vrijednost. Razvoj novih proizvoda ovisi o tehnologiji, činjenici da s tom tehnologijom moraju upravljati ljudi te da su potrebni i kadrovi koji će je dalje razvijati te o većoj dodanoj vrijednosti - dizajnerskim proizvodima, kazala je. Matej Grozdanović iz Modulosa kaže kako su oni bili među prvim korisnicima Centra, krenuli su od apsolutne nule i dvije godine razvijali proizvod kojega mogu plasirati vani. Zbog činjenice da hrvatski proizvodi na vanjskim tržištima nemaju identiteta, savjetovali su im čak da u kampanji ne ističu pridjev hrvatski. No kako smo danas poznati i u IT industriji, Rimac u automobilskoj, i oni će se, tvrdi, pokušati dokazati kod kuće pa što bude.

Novca ima, nedostaje projekata
U fokusu drugog panela u sklopu konferencije bilo je financiranje razvoja drvne industrije Kako su zaključili panelisti, novca na tržištu ima dovoljno, ali trenutno nedostaju kvalitetni projekti kojima će se on povući, što je potvrdio i Nikola Ključariček iz Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR). "U posljednje vrijeme količina sredstava na tržištu komercijalnih banaka, ali i HBOR-a, nije problem što je rezultat povoljnih tržišnih uvjeta. Sada i komercijalne banke dobrim klijentima mogu ponuditi jako dobre uvjete, ali na umu treba imati i trendove koji se najavljuju u budućnosti.", istaknuo je Ključariček.

Nikolina Babić iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) kazale je kako sredstva postoje, no premalo je ozbiljnih projekata i nadodala da se kvalitetnim poslovnim planovima, subvencijama, povoljnim kamata i drugim alatima mogu ostvariti preduvjeti nužni za poticanje proizvodnje i razvoja. Predsjednik Uprave Spačve Josip Faletar naglasio je kako dolazi iz firme koja u Slavoniji i Vinkovcima danas zapošljava oko 870 radnika, i to s kontinuiranim rastom zaposlenih. "Spačvu i druge velike firme ograničavaju se u nabavci sirovine samo zato što su velike. Primjerice, izradu hrastovih masovnih vrata koja ne pripadaju razredu namještaja, iako teža za izradu od stolica koje spadaju u razred 8., i koja izvozimo na nekoliko inozemnim tržištima ovim se dokumentom ne potiče. Problem u drvnoj industriji je što postajemo veliki samo zbog broja radnika, a onda se ne možemo se aplicirati na projekte", ukazao je Faletar dodavši i da su s prošlogodišnjom dokapitalizacijom od 30 milijuna kuna pokrenuli novi investicijski ciklus.

Pomoćnik ministra u Ministarstvu poljoprivrede Krešimir Ivančić potvrdio je još jednom danas kako je drvna industrija u fokusu države. "Postoji mogućnost financiranja bespovratnim novcem EU fondova, kao i kroz program ruralnog razvoja, a osim HBOR-ovih kredita na raspolaganju su i sredstva HAMAG BICRO-a. Otvorena je i mogućnost kombinacije bespovratnih sredstava i HBOR-ove linije, ali korisnici obično nemaju naviku pripreme projekata prije nego li se objavi natječaj, barem prema informacijama s terena kojima raspolažemo", istaknuo je Ivančić. 

Industrija namještaja je industrija životnog stila

Profesor s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu, Studij dizajna, Feđa Vukić predstavio je primjere dobre prakse inozemnih strategija razvoja drvne industrije i industrije namještaja, u prvom redu spomenuvši Veliku Britaniju i njihovu prepoznatljivost na ovom tržištu. "Sve je to zahvaljujući strateškoj odluci Churchillove vlade 1944. godine da se osnuje državna agencija za industrijski dizajn, odnosno Council for Industrial Design ili današnji Design Council, te tako pomogne i oporavku britanskog gospodarstva. Tijekom šezdesetih godina volumen prodaje britanskog namještaja na domaćem i stranom tržištu u prosjeku je bio viši između 10 i 20 posto, ovisno o vrsti i tipu namještaja te tržištu. Tu je i horizontalni pristup, odnosno primjer javno - privatnog partnerstva u kojem su sudjelovali MoMA iz New Yorka i Merchandise Mart iz Chicaga, a čega je rezultat povećanje prodaje namještaja pojedinih proizvođača na domaćem za 30 posto, a stranom za 50 posto", ukazao je Vukić, naglasivši i da je prepoznavanje potencijala inovacije ključno za razvoj. Naveo je i skandinavsku, talijansku, japansku te nekolicinu drugih diljem svijeta poznatih industrija namještaja i drugih proizvoda, dok je većem dijelu njih zajednički nazivnik bila intervencija vlade u interesu poboljšanja rezultata tih sektora. Osim kratkoročnih posljedica i poboljšanja prodajnih rezultata, kako je navedeno, većini tih zemlja i njihovih industrija zajedničko je zadržavanje stabilne razine cijena bilo na stranim, bilo na domaćim tržištima. Što se tiče situacije u Hrvatskoj, Vukić je ukazao da svakako još ima dosta posla za obaviti. "Namještaj je primarno dio životnog stila, a industrija namještaja je industrija životnog stila", poručio je na kraju svog izlaganja. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve