Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) nije raskinuo ugovore s privatnicima koji provode specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu, nego su im ugovori istekli, priopćili su danas iz HZZO-a.

Ugovori su jednostavno istekli s 31.12.2012. godine, jer je završilo jedno ugovorno razdoblje. Zbog nemogućnosti dovršetka natječajnog procesa do tog datuma i prilagodbe sustava, ugovorno razdoblje produženo je ove godine dva puta – do 30. travnja te do 30. lipnja. Privatnici koji su do tada imali ugovor, a sada više nemaju, su privatnici koji nisu zadovoljili uvjete propisane natječajem za provođenje zdravstvene zaštite. Dakle, ugovor im je istekao – nije raskinut, tvrde iz Zavoda.

Navode također kako je nakon dovršetka natječajnog procesa, na zahtjev ministra zdravlja, proveden natječaj za provođenje pojedinih postupaka, za koje ili ne postoji Mreža, pa nisu niti mogli biti predmetom natječaja, ili postoje duge liste čekanja.

"Na taj su se natječaj javili i privatni i javni provoditelji, a odabrani su oni koji su uz zadovoljenje svih formalnih uvjeta natječaja ponudili provođenje tih postupaka po najnižoj cijeni", navode iz HZZO-a.

Zavod tumači kako se sklapaju i raskidaju ugovori o provođenju zdravstvene zaštite.

Ugovori se, objašnjava, sklapaju na određeno vrijeme, takozvano „ugovorno razdoblje“ – kada to razdoblje istekne, raspisuje se natječaj za novo ugovorno razdoblje te se sve zdravstvene ustanove i privatni zdravstveni radnici moraju ponovno javiti na natječaj.

"Do raskida ugovora za ugovornog razdoblja dolazi u slučaju kada zdravstvena ustanova/privatni zdravstveni radnik prestaju s radom (dobiju rješenje o prestanku obavljanja djelatnosti/privatne prakse), ako netko ne želi više biti ugovorni subjekt HZZO-a, te u slučaju teških povreda ugovornih obveza", navodi Zavod.

Zavod tumači da provođenje zdravstvene zaštite ugovara s ustanovama koje mogu biti u privatnom i javnom vlasništvu kao i privatnim zdravstvenim radnicima. Prilikom ugovaranja, Zavod je dužan pridržavati se zakona i drugih propisa, a vrstu i broj timova ugovara prema Mreži javne zdravstvene službe koju donosi Ministar zdravlja. Osim o Mreži, Zavod mora voditi računa o sredstvima Državnog proračuna za zdravstvenu zaštitu, koja se utvrđuju za svaku godinu u fiksnom iznosu, koji se ne smije prekoračiti.

Zavod 'otkriva' i kako je većina ugovornih subjekata privatna, ako se gleda njihov apsolutni broj.

Naime od oko 4000 ugovornih subjekata primarne zdravstvene zaštite (ne računajući ljekarne), čak 97 posto njih je privatno, samo tri posto su zdravstvene ustanove čiji je vlasnik županija. U ljekarništvu je privatno 94 posto ljekarni.

I veći dio ugovornih subjekata sekundarne razine, njih oko 80 posto (od 616 ugovornih) su u privatnom vlasništvu, a samo oko 20 posto u županijskom ili državnom.

Samo je kod bolnica drukčija situacija, te je od 65 ugovornih bolničkih ustanova njih 61 osnivač država ili županija, jedna ima privatne osnivače, dvije su osnovali crkveni redovi, a jednom bolničkom ustanovom upravlja AUDIO (Agencija za upravljanje državnom imovinom).

Međutim, ističe Zavod, kad se promatraju apsolutni iznosi koje temeljem pružene zdravstvene zaštite ostvaruju privatni i javni provoditelji, prevaga je na strani javnih (do 80 posto ukupnih sredstava), jer se najveća sredstva za zdravstvenu zaštitu troše u bolnicama, a one su u županijskom odnosno državnom vlasništvu.