Javni dug Hrvatske dosegnuo je u prvom tromjesečju 68 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je u posljednjem lanjskom kvartalu iznosio 67,4 posto BDP-a, pokazuju danas objavljeni podaci Eurostata, a analitičari očekuju njegov daljnji rast.

Prema podacima europskog statističkog ureda, hrvatski javni dug dosegnuo je u prvom tromjesečju 221,8 milijardi kuna, što je za 1,6 milijardi više nego u prethodnom kvartalu.

„Zadržan je lagani uzlazni trend javnog duga u prvom tromjesečju, što je u skladu s očekivanjima. Do kraja godine procjenjujemo da bi njegova razina mogla dosegnuti 73 posto BDP-a, ili nominalno oko 237 milijardi kuna“, kaže Alen Kovač, makroekonomist u Erste banci.

Kako ističe, u drugom tromjesečju vidjet će se u javnom dugu i nedavno zaduženje države od 1,25 milijardi eura na tržištu.

„Porast javnog duga posljedica je ponajviše proračunskog deficita, koji će prema našim prognozama ove godine biti malo iznad 5 posto BDP-a“, navodi Kovač.

Zrinka Živković-Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisenbank Austria, također ističe da je proračunski deficit jedan od glavnih pokretača rasta javnog duga.

„Postojan primarni proračunski deficit, sve veći kamatni troškovi i odgoda reformi pridonijeli su snažnom rastu duga opće države, koji je samo u 2013. porastao za 36,5 milijardi kuna, ili 19,9 posto. Unatoč velikom proračunskom manjku, prvo tromjesečje donijelo je bitno usporavanje rasta javnog duga, što je posljedica korištenja sredstava osiguranih na kraju 2013. za financiranje u prvoj polovici godine, kad su i najveća ovogodišnja dospijeća“, kaže Zrinka Živković-Matijević.

Smatra da zbog sporosti restrukturiranja u javnim poduzećima, u sektoru prometa, koji su ujedno i glavni primatelji državnih jamstava, rizik od nastavka rasta duga ostaje prisutan.

Udjel javnog duga raste i zbog toga što je BDP i dalje u silaznoj putanji, dok je inflacija izuzetno niska.

„Zbog izostanka rasta gospodarstva i niske inflacije, dodatno se pogoršava taj omjer. Kada bi, primjerice, BDP rastao za četiri, a dug za tri posto, udjel bi se smanjivao. No, kako u ovoj godini očekujemo pad BDP-a za 0,5 posto, to će biti dodatni uteg u kalkulaciji udjela javnog duga u BDP-u“, kaže Alen Kovač.

Nova metodologija donosi snažan rast udjela javnog duga

Makroekonomisti upozoravaju da bi udjel hrvatskog javnog duga u ovoj godini mogao snažno porasti i zbog promjene u Eurostatovoj metodologiji izračuna.

„Već jesenska promjena metodologije obuhvata duga opće države, u skladu s novom metodologijom ESA 2010, mogla bi značajno i statistički utjecati na snažan rast javnog duga i njegovog udjela u BDP-u, s obzirom na to da postoji mogućnost da u obuhvat budu uključeni Hrvatske autoceste i Autocesta Rijeka-Zagreb s popriličnim obvezama“, kaže Zrinka Živković-Matijević.

Uključe li se i dugovi autocesta, kao i HBOR-a u izračun ukupnog javnog duga, njegov udjel mogao bi, smatra Kovač, dosegnuti i 85 posto BDP-a.

„Imamo potencijalni metodološki efekt koji bi mogao dodatno povećati razinu javnog duga, no uzmimo to još s dozom rezerve dok ne vidimo podatke Eurostata“, zaključuje Kovač.

HNB: rast javnog duga pritišće financijsku stabilnost

Po ocjeni Hrvatske narodne banke (HNB), veliki pritisak na financijsku stabilnost Hrvatske proizlazi iz brzorastućega javnog duga, koji će se, prema metodologiji ESA 95, približiti razini od 70 posto BDP-a.

U najnovijoj publikaciji „Financijska stabilnost“ HNB podsjeća da je stopa rasta hrvatskog javnog duga jedna od najvećih među usporedivim zemljama. Pritom pojašnjava da je tome pridonijelo preuzimanje dugova brodogradilišta i drugih javnih poduzeća, te plaćanje dugova zdravstvenih ustanova tijekom 2012. i 2013. godine.

Međutim, projekcija rasta javnog duga upućuje na znatno usporavanje zahvaljujući smanjenju manjka u sklopu procedure prekomjernog deficita, kažu u HNB-u.

Početkom ove godine Hrvatska je potpala pod proceduru prekomjernog deficita (EDP), mehanizam EU-a osmišljen kako bi se proračunski manjak članica vratio ispod dopuštenih 3, a javni dug ispod 60 posto BDP-a, kako nalažu kriteriji iz Maastrichta.

„Tijekom 2014. i 2015. očekuje se povećanje javnog duga, ali po znatno nižim stopama rasta. Naime, javni dug bi u 2014. mogao porasti za oko 1,9 postotnih bodova udjela u BDP-u, a u 2015. za samo 0,2 postotna boda“, navode u HNB-u, te također upozoravaju da bi se do kraja 2014., zbog prilagodbe ESA 2010, razina javnog duga mogla povećati radi uključivanja duga javnih poduzeća koja spadaju u sektor države.

HNB također ističe se da brz rast javnog duga nije svojstven samo Hrvatskoj, ali da je potrebno usmjeriti se na znatnije usporavanje stope njegova rasta na razinu koja bi omogućila postupno smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u.

U HNB-u ocjenjuju i da je struktura hrvatskog javnog duga prema preostalom dospijeću vrlo povoljna.

Uz to, napominju da bi udio javnog duga u BDP-u, prema programu konvergencije, trebao doseći vrhunac tijekom ove godine, zaustaviti se u 2015. i nakon toga lagano smanjivati.

„U osnovnom scenariju očekuje se da će udio javnog duga u tom razdoblju ipak blago rasti. Smanjivanje tog udjela ponajprije će ovisiti o izlasku ekonomije iz recesije te provođenju strukturnih reformi usmjerenih na smanjenje udjela rashoda opće države u BDP-u“, navode u HNB-u.

Šok scenarij

Međutim, HNB navodi i da bi javni dug prema šok-scenariju u 2015. godini mogao dosegnuti 77,4 posto. Šok scenarij procjenjuje razinu duga u okolnostima deprecijacije u 2014. od 10 posto i pada BDP-a za 2,5 posto.

„Zbog velikog udjela eura i drugih valuta u javnom dugu i padu BDP-a, u slučaju kombiniranog šok-scenarija, došlo bi do povećanja javnog duga za 7 postotnih bodova udjela u BDP-u“, kaže se u najnovijoj publikaciji HNB-a.