'Hrvatska Wikipedija' za mjesec bi dana trebala dobiti i mobilnu inačicu

Ambiciozni planovi Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže s projektom on-line enciklopedije Ambiciozni planovi Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže s projektom on-line enciklopedije

Svaki uneseni članak ili komentar na Proleksisu najprije provjera urednik, a zatim ga prihvaća ili odbacuje.

Mnoge poznate enciklopedije već dugo imaju i svoje on-line inačice. Hrvatska ne zaostaje: nakon što je otvorio pristup nekim enciklopedijama i leksikonima, Leksikografski zavod Miroslav Krleža pokrenuo je i svoju on-line enciklopediju.Riječ je o Proleksis enciklopediji, čiji su članci posljednjih mjesec dana dostupni i kao pojedinačne jedinice na internetu, a ne više samo kao cjelina na web stranicama Zavoda. A ono što je još važnije, Proleksis enciklopedija je besplatna. Riječ je o on-line enciklopediji koja bi se mogla okarakterizirati kao hrvatska inačica Wikipedije, no da bi bila vidljivija u tražilici, potrebno je povećati broj klikova, odnosno interes korisnika.

Štedljivi: trošak 20.000 kn
"Za razliku od Wikipedije, koja je globalno najmoćnija, Proleksis bi mogao biti korisniji kad je posrijedi nacionalna građa, u kojoj je Zavod nenadmašan. Ne možemo biti bolji u, primjerice, astronomiji, ali postavljanje zavodske građe na mrežu nije ni u kakvoj konkurenciji s Wikipedijom", poručuje Antun Vujić, ravnatelj Leksikografskoga zavoda i glavni urednik Proleksisa. Nada se da će za godinu ili dvije, upisivanjem pojma u Google, Proleksis biti već na prvoj stranici. Proleksis enciklopedija klasična je, urednički kontrolirana enciklopedija, ali po mogućnostima novih komunikacija ona je i moderna elektronička enciklopedija, otvorena za vanjsku suradnju. No, za razliku od Wikipedije, na kojoj članke mogu uređivati sami čitatelji, svaki uneseni članak ili komentar na Proleksisu najprije provjera urednik, a zatim prihvaća ili odbacuje. Dosad je stranica tako imala oko deset tisuća on-line posjetitelja, a dvjestotinjak njih dalo je svoje prijedloge. "Na enciklopediji je oko 60 tisuća pojmova, ali ta brojka stalno raste. Svakim je danom upotpunjavamo i širimo", kaže Vujić. Na cijelom projektu radilo je tek troje ljudi, a troškovi su, tvrdi Vujić, bili iznimno mali. Kako kaže, potrošeno je samo dvadesetak tisuća kuna, jer su sve radili zaposlenici Zavoda, a ne vanjski suradnici. Korišteni su "open source", besplatni programi, pomoću kojih su razvijali metodologiju. No, nema izgleda da će Proleksis postati komercijalan. "Za to morate postići veliku čitanost. Uostalom, ako bismo uveli oglašavanje, to bi opteretilo stranicu i ometalo čitatelje, što ne bismo željeli. Toga nema ni na Wikipediji", kaže Vujić.

I stručne enciklopedije
Proleksis bi za mjesec dana trebao dobiti i svoju mobilnu inačicu, a u Zavodu razmišljaju i o izradi aplikacije. "Do ljeta će Proleksis biti u ovom obliku, a nakon toga će se kroz poveznice moći ući i na obimnije članke, najprije one iz Hrvatske enciklopedije, a kasnije i na još veće članke posebnih i stručnih enciklopedija, pomorske, medicinske, tehničke..., kao i na cjelokupnu ostalu zavodsku građu", zaključuje Vujić.

Preko Carneta do samostalna projekta 

Pod okriljem Zavoda od 2010.

Proleksis enciklopedija zasniva se na tiskanom izdanju Opće i nacionalne enciklopedije u 20 knjiga. Uz leksikografsku potporu Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže, izradila ju je tvrtka PRO LEKSIS. Nakon objavljivanja Opće i nacionalne enciklopedije u tiskovnom obliku, prelazak na elektronički medij bio je logičan nastavak početne ideje. Tako je izrađeno i DVD izdanje (2009.), a zatim i eksperimentalno on-line izdanje, u suradnji s CARNetom, za korisnike Hrvatske akademske i istraživačke mreže. Kroz godinu dana rada to se izdanje usavršavalo informatički i sadržajno, a dogovorom između tvrtke PRO LEKSIS i Leksikografskoga zavoda potkraj 2010. odlučeno je da daljnju brigu o uređivanju i izdavanju enciklopedije preuzme Zavod, kojemu su prenesena i sva izdavačka prava, bez naknade. Proleksis enciklopedija, koja je i nastala uz raniju leksikografsku potporu Zavoda, tako sada postaje jedno od njegovih on-line izdanja, svojevrstan uvod u leksikografsko-enciklopedičku mrežnu građu samog Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže kao središnje hrvatske leksikografske kuće.

Komentari (1)
  • szlodi
    szlodi 9:49 23.1.2013.

    Ukoliko se izrada i održavanja te enciklopedije financira iz proračuna ne vidim razlog zbog čega one ne bi bila besplatno dostupna jer smo je već ionako platili.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!