Hrvatska sve više privlači strane investitore

Foto: Igor Šoban / Pixsell Foto: Igor Šoban / Pixsell

Da je pojam digitalizacije mnogima i dalje stran složio se i organizator konferencije ministar Darko Horvat

Izazovi i prilike digitalnog doba te naglašavanje benefita digitalizacije poslovanja tema je 22.Nacionalnog savjetovanja o gospodarstvu i poduzetništvu koje organizira Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta.

Domaćin je grad Rabac, a na ovoj paperless konferenciji zahvaljujući tvrtki AKD koja je napravila aplikaciju specijalno za ovu potrebu publika može aktivno sudjelovati i u panelima i predavanjima.

Da je pojam digitalizacije mnogima i dalje stran složio se i organizator konferencije ministar Darko Horvat . Navodi kako trenutno rade na umrežavanju šest državnih institucija kojim će pokrenuti i olakšati poslovanje  Hrvatskoj. Do kraja godine očekuje se i uvođenje obveze izdavanja i zaprimanja e-računa, a započeli su i s radom na otvorenju prvog centra umjetne inteligencije u Hrvatskoj. 

Napomenuo je i kako Hrvatska sve više privlači strane investitore te je cilj Vlade doći do brojke od dvije milijarde stranih investicija do kraja godine te naglasivši pritom kako Hrvatska s poticajnim mjerama prednjači na prostoru EU.

 ˝Samo provjerena i održiva rješenja nam pomažu da se približimo onima na vrhu ljestvice. Radimo studije i strategije da bismo kroz zajedničku europsku blagajnu sve naše projekte gradili sredstvima iz strukturnih fondova. Želimo nešto što se u Hrvatskoj ne događa, no treba željeti pa će se i dogoditi˝, zaključuje Horvat. 

Prvog dana bilo je riječi o mogućnostima plavog rasta u digitaliziranom održivom energetskom gospodarstvu te je demistificiran pojam digitalne ekonomije. Na prvom predavanju drugog dana, Kalle Palling, član Estonskog parlamenta na predavanju Iskustva s digitalizacijom u Estoniji pojasnio je kako digitalizacija u državnoj upravi štedi i vrijeme i novac. ˝E- rješenja olakšavaju i pozitivno utječu i na građane. Mnogi se pitaju kako smo to postigli, ali prva rješenja koja smo implementirali su došla iz privatnog sektora od samih poduzetnika. Zahvaljujući digitalizaciji naša policija je 50 puta učinkovitija, a redovi u bolnicama smanjili su se za trećinu, više od 85 posto škola koristi e-sustav i već za djecu u vrtićima imamo programe robotike˝, pojašnjava Palling. 

Davor Runje, osnivač i direktor digitalne agencije DRAP: Umjetna inteligencija i primjeri uspješnih primjena u poslovanju.˝Duboke neuronske mreže su dobre ako imate jako puno podataka.  Primjerice jedno od rješenje koje je razvijeno u Hrvatskoj pomaže kardiološkim pacijentima uz 94 posto točnosti i olakšava posao doktorima. Uskoro s našim rješenjem kao jedan od 25 startupa idemo u Indiju˝, kaže Runje. 

Prvi panel Pitajte Vladu predstavio je najnovije mjera i aktivnosti. ˝Već sad zovemo u pomoć jer u puno toga jako kasnimo i vlak prolazi mimo nas. Umjetna inteligencija su ustvari kockice jednog velikog mozaika i kada bismo usporedili što rade Estonci, a što mi,  jasno je da je kod njih sve zaokruženo i integrirano, a nama to nedostaje. Hrvatski startupi dobivaju nagrade, mladi doktori znanosti vode velike procese u svjetskim kompanijama, naše mlade umove traže i stručnjaci iz svijeta ,ali i dalje zaostajemo i moramo staromodna razmišljanja ostaviti iza nas˝, istaknuo je Darko Horvat, ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta

 Dražen Bošnjaković, ministar pravosuđa ističe kako samo tehnologija može omogućiti napredak i boljitak u segmentu pravosuđa istaknuvši kako su uspostavili vezu s Estonijom i uče iz njihovih primjera. ˝Oni drugačije žive taj digitalni život i razvijaju ideje, za razliku od nas koji ih ni ne koristimo dovoljno. Mi već niz godina stvaramo pretpostavke i mogućnosti, a sada smo se usmjerili na e- spise što znači da želimo da svi trgovački sudovi u Hrvatskoj budu umreženi i da lakše komuniciraju. Elektronička tužba, elektronički podnesci i elektronička presuda – imamo uvjete ali to će tek funkcionirati u punom obliku kad uvedemo reda. U fazi smo izmjena zakona o sudskim pristojbama te će onima koji to rade elektronički pristojba biti umanjena za 50 posto˝, objašnjava Bošnjaković. 

Tomislav Čorić, ministar zaštite okoliša i energetike upozorava kako nas i dalje čeka ogromna količina posla te kako su pojedinci već snažno zakoračili u četvrtu industrijsku revoluciju, iako država to nije učinila stoga se država mora prilagoditi.

˝Postoji fama da ćemo robotizacijom i razvojem novih tehnologija izgubiti mnoga radna mjesta. Iz socijalnog fonda imamo sredstva, a kroz obrazovni sustav moramo stvoriti kadar koji može pratiti razvoj tehnologije. Danas kada upisujete studij očekuje se da ćete promijeniti 3-4 radna mjesta˝, napominje Marko Pavić, ministar rada i mirovinskog sustava

Kako otkriva Pavić, uskoro nas čeka transformacija zavoda za zapošljavanje koji će po novom biti fokusiran i na cjeloživotno učenje, a cjelovita mirovinska reforma ide k tome da mirovine budu veće, ali održive za javne financije. Kako ističe, prosječni hrvatski umirovljenik ima 30 godina radnog staže i cilj je to produljiti. 

˝Digitalizacija ne smije biti cilj, ona je sredstvo i daje nam pretpostavke za razvoj. Ako tehnološki zaostajemo za svijetom, kad su u pitanju ljudi ne zaostajemo. Sustavni pristup ljudima je pogrešan i treba mijenjati mentalni sklop i sebe kroz sustav uvodeći digitalizaciju˝, smatra Goran Marić, ministar državne imovine. 

Tomislav Mihotić , državni tajnik u ministarstvu mora, prometa i infrastrukture ističe kako nema digitalizacije bez dobre komunikacijske mreže i poručuje kako su osigurali sredstva za razvoj pristupne i agregacijske mreže i do 2020. i 2023. godine  će se realizirati na područjima za koje nema komercijalnog interesa operatera. 

˝Vrlo brzo ćemo u postupku javne nabave radikalno promijeniti sustav, empirijski i iz iskustava na terenu u sljedećih tri mjeseca ćemo imati verificirano što to realni sektor koči i dat ćemo priliku svim ministrima da stave na papir probleme. U transformaciji o kojoj govorimo moramo transformirati i strukovne kompetencije.  U novom operativnom programu moramo odrediti prioritetne osi, digitalizacija i umjetna inteligencija dobit će svoja sredstva no ključno je da se do tada što bolje pripremimo˝, poručuje Horvat. 

Bernard Gršić, državni tajnik u Središnjem državnom uredu za razvoj digitalnog društva govorio je Digitalna transformacija Hrvatske u kojem je istaknuo je kako do kraja godine očekuju razvoj još dvadesetak e-usluga. ˝ICT sektor zapošljava 36 000 ljudi i ima čak 5878 tvrtki koje ostvaruju 63 milijardi kuna prihoda i izvoze oko sedam milijardi. Omogućit ćemo privatnom sektoru uporabu nacionalnih sustava elektroničke identifikacije i usluge povjerenja pri osiguravanju pružanja svojih digitalnih usluga˝, kaže Gršić.

Evangelos Chrysafidis govorio je o digitalnoj transformaciji javne uprave u zemljama centralne i istočne Europe i naveo primjere najbolje prakse poput Novog Zelanda i Danske.  Leo Lokas, direktor sektora razvoja poslovanja, AKD govorio je o unaprjeđenju u digitalnom poslovanju, a predstavljeni su i aktualni projekti Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta poput Sustava START, e-računa ili pak obrtnog registra.

Na drugom panelu Iskustva u digitalizaciji govorilo se o stanju u realnom sektoru. Danas e-građani imaju odaziv od 100.000 ljudi svake godine jer građani su se uvjerili koliko je to praktično i korisno. Želja ministarstva je da svaki postupak koji država radi ide digitalnim putem.

˝ Poduzetnike najviše muče promjene na razini države koje idu presporo, strukturne reforme se ne događaju nego se radi o kozmetičkim promjenama˝, kaže Milka Kosanović, direktorica odnosa s članstvom u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.

Kako ističe Davor Pleško, potpredsjednik Hrvatske obrtničke komore, digitalizacija je pravi put, ali obrtnici nisu svi u istom košu. ˝ Ustanovili smo da možemo poslovati bez papira. Radi se o velikoj uštedi u poslovanju te se upravo iz tog razloga našim obrtnicima moraju omogućiti radionice i dodatna usavršavanja o digitalizaciji˝, smatra Pleško.

˝Ako želite provesti promjenu, morate biti njen nositelj. Digitalna komora namijenjena je i našim članovima i lokalnim jedinicama te građanima˝, poručuje Sanja Šimić, direktorica Centra za digitalnu transformaciju i strateški razvoj u Hrvatskoj gospodarskoj komori.

 Državni tajnik Mario Antonić, istaknuo je kako je cilj podići svjesnosti u MSP sektoru, o trendovima o detaljima i mogućnostima digitalizacije koji im mogu pomoći u poslovanju. 
Dvodnevna konferencija je završila interakcijom poduzetnika, državne uprave i partnera kroz raspravu uz kavu.

Komentari (2)
  • Mannu
    Mannu 8:30 21.10.2018.

    Predlažem uslugu e-iseljavanje. Tako da ljudi mogu bez problema jednim klikom reći papci vozdra. Nema sumnje da bi bila pun pogodak.

  • osi3
    osi3 23:49 20.10.2018.

    kakve besramne laži, ova ekipa kao da nabija reference da karijeru nastavi u sjevernoj koreji. nikakvih investicija nema, pa nisu eu fondovi investitor, nikakvi investitori neće nikad više ni doći prije nego se provede radikalna reforma pravosuđa, jer bez pravne zaštite naprosto nema investicija, samo mutni dilovi muljatora iz egzotičnih zemalja s lokalnim šerifskim mafijama.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!