Hrvatska proizvodnja mesa tone, plusom odskače panceta

Na razini EU proizvodnja 2015. povećana 3%, u Hrvatskoj smanjena 2%/Thinkstock Na razini EU proizvodnja 2015. povećana 3%, u Hrvatskoj smanjena 2%/Thinkstock

Za veći izvoz potreban radikalan zaokret u domaćoj primarnoj proizvodnji: svinjogojstvu i tovu goveda, kao i u peradarstvu.

Na razini Europske unije lani je proizvedeno više od 15 milijuna tona mesnih proizvoda u vrijednosti 63,9 milijardi eura, dok je ukupna proizvodnje vezana uz hrvatsko tržište dosegnula tek 77.721 tonu, a vrijednost joj je bila 302,6 milijuna eura, neki su od podataka o stanju na tržištu mesnih proizvoda koje je obradio Croatiastočar temeljem statistike Eurostata.

 "Prema prvim pokazateljima, EU proizvodnja u prošloj godini povećana je oko tri posto, dok je proizvodnja u Hrvatskoj smanjena dva posto, što je najvjerojatnije posljedica disproporcije između rasta uvoza mesnih proizvoda te rasta izvoza mesnih proizvoda u Hrvatskoj", objašnjava direktor Croatiastočara Branko Bobetić.

Moguća niša
Članice EU relativno malo izvoze mesne proizvode na treća tržišta, pa udjel izvoza u ukupnoj proizvodnji iznosi tek oko dva posto, a udjel uvoza u odnosu na EU proizvodnju oko tri posto, pojašnjava Bobetić. No, za razliku od ostalih članica EU, u Hrvatskoj je udjel uvoza čak 26 posto, a izvoza 19 posto u odnosu na ukupnu hrvatsku proizvodnju. Zajedničko tržište EU moglo bi biti izazovna niša za hrvatske proizvođače s obzirom na podatak o populaciji koja broji više od 507 milijuna potrošača. Na žalost, da bi se to ostvarilo, potreban je radikalan zaokret najprije u domaćoj primarnoj proizvodnji, konkretno svinjogojstvu i tovu goveda, kao i peradarstvu. Bez dovoljno sirovine nema ni prerade, pa već godinama bilježimo negativne trendove.

Dovoljno je podsjetiti na to da je 2011. ukupna proizvodnja mesnih proizvoda iznosila gotovo 91 tisuću tona, da bi u godinama koje su slijedile bilo zabilježeno kontinuirano smanjivanje proizvodnje, pa je u 2016. proizvedeno tek 77 tisuća tona. Istodobno je uvoz galopirao sa 11 na više od 20 tisuća tona, dok je izvoz ostvario pomak, sa 13,3 na 15,2 tisuće tona. Uspoređujući i strukturu asortimana vidljiva je, navodi Bobetić, značajna disproporcija u udjelu grupe polutrajnih i trajnih kobasica: kod EU članica ta grupacija proizvoda ima udjel od tek 34 posto, dok u Hrvatskoj ta grupa doseže čak 65,4 posto udjela. Direktor Croatiastočara ističe i da je prosječna prodajna cijena svih vrsta mesnih proizvoda u Hrvatskoj za osam posto manja u odnosu na prosjek EU, dok je u grupi kobasičarskih proizvoda prosječna cijena na hrvatskom naspram europskog tržišta manja 12 posto.

U minusu
Promatraju li se pak podaci vezani uz posljednje dvije godine (2015./2014.), na skupini od 11 vrsta mesnih proizvoda u RH je proizvodnja povećana samo kod tri proizvoda, a najveći skok bio je u kategoriji "pancete", sa 2944 na 3993 tone. Europski su proizvođači pak proizvodnju povećali u šest kategorija, a najviše kod suhomesnatih proizvoda od goveđeg mesa, i to sa 118 na 158 tisuća tona.

 Hrvatska je postupila suprotno, upravo je na sušenoj govedini zabiljen najveći pad: prošle je godine proizvedeno samo 27 tona, što je tek 66 posto od rezultata iz 2014. Proizvodnja goveđeg pršuta zapravo je u padu od 2011., kad je dosegnula količinu od 57 tona. Proizvodni trendovi u posljednjih šest godina kod hrvatske industrije otkrivaju još jedan nepovoljan detalj. Naime, u tom je razdoblju najviše povećana proizvodnja jetrene paštete, sa 887 tona iz 2011. na 1285 tona prošle godine. Prosječan Europljanin godišnje konzumira 30, a Hrvat tek 20 kilograma mesnih proizvoda. I kod potrošnje Hrvati bilježe kontinuiran pad: u 2011. konzumirano je 88,9 tisuća tona, lani 75,6 tisuća. Za utjehu je prosječna potrošnja u šest godina iznosila oko 82 tisuće tona.  
 

Komentari (1)
  • Romel
    Romel 19:27 25.10.2016.

    A proizvodnja čega kod nas raste?

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve