Hrvatska na 30. mjestu u Europi po kupovnoj moći

Ilustracija (PXL) Ilustracija (PXL)

Najbogatiji je Lihtenštajn s 56.878 eura po stanovniku, a najsiromašnija Moldavija s 1.257 eura po stanovniku.

Među 42 europske zemlje Hrvatska se po kupovnoj moći po stanovniku nalazi na 30. mjestu s 5.085 eura, što predstavlja 39,7 posto prosjeka Europe koji iznosi 12.802 eura .

Novi rezultati studije GfK Purchasing Power Europe 2012/2013. pokazuju veliki raspon kupovne moći po zemljama. Najbogatiji je Lihtenštajn s 56.878 eura po stanovniku, a najsiromašnija Moldavija s 1.257 eura po stanovniku. Kupovna moć predstavlja zbroj svih dostupnih novčanih sredstava po stanovniku - neto primanja građana i jedan je od najznačajnijih indikatora potrošačkog potencijala. Prema GfK studiji, europski potrošači raspolažu s 8,6 trilijuna eura za sveukupnu potrošnju i štednju u ovoj godini.

Prosječna kupovna moć Europljana iznosi 12.802 eura po stanovniku i u odnosu na prethodno razdoblje porasla je za 2,1 posto. Vodeći Lihtenštajn ima kupovnu moć po stanovniku na razini od gotovo 57.000 eura. Veliki je jaz prema prvoj slijedećoj zemlji - Norveška ima kupovnu moć na razini od 32.037 eura, a na trećem je mjestu Švicarska s 31.666 eura.

Ove tri prvoplasirane zemlje nisu članice EU. Na četvrtom mjestu slijedi Luksemburg s 28.943 eura raspoloživog dohotka po stanovniku. Ovi Europljani s najvišom kupovnom snagom, napominju iz GfK, suočeni su i s vrlo visokim troškovima za najamninu te imaju generalno dosta visoke troškove života. Ipak, još uvijek im ostaje značajno više sredstava za potrošnju, nakon što podmire osnovne troškove života, nego što je to slučaj sa zemljama čija je kupovna moć niža.

Na suprotnoj strani od onih s najvišom kupovnom moći je stanovništvo Kosova, Bjelorusije i Moldavije s kupovnom moći na razini manjoj od 2.000 eura po stanovniku. Tako stanovnici Moldavije raspolažu sa samo 1.257 eura po stanovniku, što nije čak niti desetina europskog prosjeka, a na tom je prosjeku Španjolska (rang 17.) s 12.943 eura.

Hrvatska je pak na 30. mjestu s 5.085 eura, što je 39,7 posto europskog prosjeka.

Neposredno prije Hrvatske je Turska s kupovnom moći od 5.422 eura po stanovniku ili 42,3 posto europskog prosjeka, a prva iza Hrvatske je Mađarska s 4.884 eura ili 38,1 posto europskog prosjeka. No, i unutar Hrvatske postoje znatne razlike u kupovnoj moći. Na prvom je mjestu Grad Zagreb sa 6.540 eura, što je 28,6 posto više od prosjeka Hrvatske, ali i na razini od 51,1 posto europskog prosjeka.

Slijede Istarska županija sa 6.509 eura, Primorsko-goranska s 5.899 eura, Zagrebačka s 5.158 eura te Dubrovačko-neretvanska s 5.096 eura po stanovniku. Splitsko-dalmatinska županija na osmom je mjestu sa 4.862 eura, što je 95,6 posto hrvatskog prosjeka. Na začelju je Vukovarsko-srijemska županija sa 3.537 eura po stanovniku ili 69,6 posto hrvatskog prosjeka, te svega 27,6 posto od europskog prosjeka.

Njemačka, koja je po kupovnoj moći po stanovniku među 42 zemlje na osmom mjestu s 20.014 eura, je vodeća zemlja po veličini ukupne kupovne moći zemalja koja za tu državu iznosi 1,63 trilijuna eura. Druga je po veličini ukupne kupovne moći zemalja Francuska s ukupno 1,28 trilijuna eura, slijede Velika Britanija s 1,14 trilijuna eura, Italija s 984 milijardi eura itd.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!