Hrvatska je danas po dostupnosti prirodnog plina u samom vrhu EU-a

Foto: Sanjin Strukić / Pixsell Foto: Sanjin Strukić / Pixsell

Predsjednik Uprave Plinacra, govori o ulaganjima koja su našoj zemlji osigurala 
moderan plinski transportni sustav, stanju na energetskom tržištu te problematici cijena.

Možete li ukratko predstaviti Plinacro i njegov utjecaj na energetsku stabilnost Hrvatske?

Dopustite da se uvodno vratim u 2001., kada je, izdvajanjem djelatnosti transporta prirodnog plina iz Ine, Plinacro formiran u zasebnu tvrtku. Tada je mrežu magistralnih plinovoda činilo oko 1600 km plinovoda na području sjeverne i istočne Hrvatske, starih između 25 i 30 godina. Od tada smo uložili više od 680 milijuna eura u izgradnju gotovo 1100 km novih plinovoda te rekonstrukciju i održavanje ranije izgrađenih. Kao rezultat, danas pod nadzorom imamo moderan plinski transportni sustav ukupne dužine oko 2700 km, koji pokriva gotovo 95% teritorija Hrvatske, proteže se kroz 19 županija, a svojim oblikovanjem i kapacitetima dugoročno zadovoljava potrebe našeg tržišta. Malo je zemalja u našem okruženju koje su u tako kratkom roku u razvoj plinskog transportnog sustava investirale tako značajna sredstva i prirodni plin učinile dostupnim u gotovo cijeloj zemlji. Ta ulaganja, zahvaljujući kojima su spojena sjevernojadranska plinska polja s Plinacrovom mrežom i, umjesto izvoza u Italiju, omogućen izravan plasman tog plina hrvatskim potrošačima te omogućena plinofikacija Istre, Like i Dalmacije i izgrađena interkonekcija s Mađarskom, nesumnjivo predstavljaju jedan od najznačajnijih energetskih investicijskih projekata realiziranih u Hrvatskoj. Zahvaljujući njima, uz novi dobavni pravac važan za sigurnost opskrbe, omogućena je uporaba prirodnog plina i u regijama čije je stanovništvo, ali i gospodarstvo, dosad bilo ovisno o manje konkurentnim energentima.

Hrvatska je danas po dostupnosti prirodnog plina, ili kako mi u Plinacru volimo isticati ‘zelenog fosilnog goriva’, u samom vrhu visokorazvijenih zemalja Europske unije. Time nedvojbeno pridonosi pozitivnim zahtjevima svjetske energetske geopolitike u kontekstu potpisanog sporazuma o globalnim klimatskim promjenama iz Pariza.

Kritičari gradnje plinovoda prema Lici i Dalmaciji, zbog spore dinamike priključenja novih potrošača, tvrde kako je to bila promašena investicija. Kako to komentirate? Je li nam bila potrebna izgradnja plinovoda prema Dalmaciji?

Tim kritičarima valja poručiti da se energetska infrastruktura nikad i nigdje u svijetu ne gradi za današnje potrebe, nego projekcije potreba u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju. Ako i zanemarimo činjenicu kako se tim ulaganjem stanovnicima Like i Dalmacije omogućava upotreba plina, kao jednog od ekološki i ekonomski najprihvatljivijih energenata današnjice, te stvaraju pretpostavke za ravnomjeran razvoj tog dijela Hrvatske, na umu valja imati činjenicu kako je sve izvjesnija gradnja Jonsko-jadranskog plinovoda koji će se povezati s plinovodnim sustavom Like i Dalmacije i učiniti ga izuzetno profitabilnim. Optimizam temeljim i na sve većoj potrošnji plina, zahvaljujući dobrom i predanom radu koncesionara u tri dalmatinske županije, EVN-a, koji gradi lokalnu distributivnu mrežu i svake godine udvostručuje potrošnju plina u gradovima obuhvaćenima spomenutim koncesijama.

 

680milijuna eura

uložio je Plinacro u gradnju gotovo 1100 km novih plinovoda te rekonstrukciju i održavanje ranije izgrađenih

Slična je situacija i u Istri, u kojoj gospodarski subjekti, zahvaljujući Plinari Pula, svakim danom sve više shvaćaju prednosti upotrebe prirodnog plina. S obzirom na to da je Istra turistička perjanica Hrvatske, za očekivati je da će njihov primjer uskoro slijediti i u Dalmaciji i značajnije pospješiti uporabu i potrošnju prirodnog plina.

Kad već govorim o svim tim ulaganjima, Plinacro, jedini od svih energetskih subjekata u Hrvatskoj, u cijelosti ispunio svoje obveze iz još uvijek važeće Strategije energetskog razvoja RH, donesene 2009. Da su se i drugi energetski subjekti držali obvezujućih rokova, tko bi se usudio dovoditi u pitanje odluku da središnja vlast potakne i osigura ravnomjerni razvoj i tih dijelova Hrvatske.

Ne plaćamo li zbog toga preveliku cijenu za transport plina u Hrvatskoj? Ima li, što mnogi smatraju, prostora da se one dodatno snize?

Naše su tarife nedavnom odlukom HERA-e snižene za prosječno 20%. Svjesni smo činjenice da vrijeme u kojem živimo zahtijeva racionalizaciju troškova, pa tako i kroz formiranje tarifa no, kad govorimo o njihovom trenutačnom iznosu, moram podsjetiti kako su one rezultat ranije spomenute ubrzane izgradnje i modernizacije plinskog transportnog sustava.

Treba imati na umu i činjenicu da se preko Hrvatske još ne obavlja tranzit plina za druge zemlje, a što bi omogućilo njihovo snižavanje. Radimo i na tome i sve izglednijom postaje realizacija ideje o plinskoj konekciji sa susjednom BiH, čime bismo prestali biti tranzitno ‘slijepo crijevo’ transportnog sustava. Činimo sve da maksimalno racionaliziramo svoje poslovanje i tako olakšamo poslovanje našim korisnicima i, u konačnici, nižu cijenu plina krajnjim potrošačima. S posljednjim smanjenjem došli smo do točke kada bi svako daljnje snižavanje onemogućilo naše napore da ne zaustavimo ključne projekte koje smo planirali u desetogodišnjem razdoblju.

Koji su to projekti i kako ih planirate financirati?

Daljnji razvoj našeg transportnog sustava bit će najvećim dijelom određen obujmom i dinamikom provedbe projekata kojima će se Hrvatska sve više uključivati u europske tokove i tržišta prirodnog plina. Nedavno je, od strane HERA-e, usvojen novi Desetogodišnji plan razvoja plinskog transportnog sustava RH kojim Plinacro počinje nov investicijski ciklus, u kojem će glavninu činiti projekti povezivanja sa sustavima zemalja gravitirajuće regije, a u cilju integracije tržišta i povećanja sigurnosti dobave. Naime, plinski transportni sustav RH već je povezan sa slovenskim i mađarskim sustavom, a u planu je povezivanje s bosanskohercegovačkim te srpskim i budućim crnogorskim sustavom. Prioritet imaju i projekti gradnje kompresorskih stanica i nove interkonekcije na pravcu Lučko–Zabok–Rogatec te gradnja otpremnih plinovoda budućeg LNG terminala i Jonsko-jadranskog plinovoda. Kad je riječ o financiranju, EU fondove smatramo važnim elementom u investicijskom potencijalu Plinacra. Dosad smo iz CEF fonda povukli više od 7 mil. eura bespovratnih sredstava, a i prije ulaska u EU, iz pretpristupnih fondova, dobili smo oko pet milijuna. To je smjer kojim želimo ići na zadovoljstvo nas koji smo odgovorni za poslovanje Plinacra i naših, svakim danom sve brojnijih, korisnika.     

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!