Postoji jedna zemlja, daleko od ovih naših europsko- balkanskih prostora u kojoj sustav funkcionira na pravednim principima.
Piše: Mladen Miličić, dipl. inženjer i direktor tvrtke M. Miličić d.o.o.
Postoji jedna zemlja, daleko od ovih naših europsko- balkanskih prostora u kojoj sustav funkcionira na pravednim principima. Bar u segmentima kada je pitanje fer odnosa poslodavca i radnika.
Piše: Mladen Miličić, dipl. inženjer i direktor tvrtke M. Miličić d.o.o.
Postoji jedna zemlja, daleko od ovih naših europsko- balkanskih prostora u kojoj sustav funkcionira na pravednim principima. Bar u segmentima kada je pitanje fer odnosa poslodavca i radnika.
Većina radnika prima plaću u petak, nakon obračunatih radnih sati iz tekućeg tjedna. Ako radnik ne primi plaću, nema razloga da se u ponedjeljak vrati na posao. Povjerenje u kapital poslodavca se gubi i brak puca. Tu uskače i država. Kada se radnik – pa čak i nezaposleni neradnik – nađe bez sredstava za život, država mu daje razumnu naknadu za preživljavanje u tekućem mjesecu.
Nema potrebe za zadržavanje posla koji ne donosi plaću i fiktivnu sigurnost u neprirodnoj zaposlenosti. Davanjem minimalne socijalne pomoći reducira se potreba da osoba bez sredstava za život traži sredstva u krađama, pljačkama i otimačinama. Osim većine radnika dio osoblja prima plaću koja se obračunava mjesečno. Međutim za razliku od domaće regulative koja traži isplatu plaća i vezanih doprinosa, najčešće, do 15. dana u mjesecu za posao odrađen u PRETHODNOM mjesecu, poslodavac – u za nas samo "obećanoj" zemlji – isplaćuje plaću do 15. u mjesecu – ali za posao odrađen do tog dana u TEKUĆEM mjesecu. To znači da unaprijed plaća radnika za posao koji će tek odraditi od 16. do kraja mjeseca.
Ma kako to na prvi pogled može izgledati nelogično, ovo je pokazuje uzajamni respekt, povjerenje i poštenje između poslodavca i radnika.
Na taj način radnik ne kreditira poslodavca gotovo 15 dana nakon odrađenog posla (plus dio kreditiranja u tjednima kada ga poslodavac nije isplaćivao na tjednoj bazi u tekućem mjesecu).
Treba li nam ograničenje minusa po tekućem računu?
Ako ministar financija Slavko Linić želi smanjiti ograničenje minusa koji ne smije prelaziti mjesečnu plaću neka dopuni i Zakon o doprinosima sa člankom koji će osigurati isplatu neto plaće kao u "obećanoj" zemlji ( 30 dana ranije od sadašnjih rokova isplate), ili u najgorem slučaju omogućiti isplatu TJEDNE plaće zaposlenicima.
Rezultat bi bio neutralan za radnike dok bi "poslodavci" morali iznjedriti (npr. uz pretpostavku od 1,4 milijuna zaposlenih) oko 7,8 milijardi kuna u roku od 30 dana.
Zapravo, rezultat za radnike i ne bi bio baš neutralan. Oni bi najednom dobili jednu EKSTRA plaću, a onaj dio zaduženih lako bi mogao trenutno vratiti minus od jedne plaće i zatvoriti financijsku konstrukciju prema Linićevoj projekciji vraćanja duga.
Za gospodarske subjekte ovo je nemoguća misija te će stoga projekt ministra Linića ipak lupiti samo po leđima radnike, sa znatno manjim iznosima i kroz duži vremenski rok. U krajnjoj liniji – radnici bar imaju plaću i mogućnost za vraćanje svojih dugova.
Valja posebno napomenuti:
Udio prosječne mirovine (prema ZOMO) u prosječnoj neto plaći za veljaču 2013. (5.447 kuna). (a)
Pretpostavka je 1 431 939 zaposlenih. (b)
Ukupno (a x b) 7.799.771.733 kuna za neto plaće u jednom mjesecu. Za izračun svih troškova "poslodavca" potrebno je napraviti kalkulaciju davanja "iz" i "na" bruto plaću.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Bitno je samo da banke rade profit. Banke kreditiraju političare koji nemaju pojma o ekonomiji. Začarani krug interesa i očuvanja privilegiranih pozicija. Manji kredit građanima, više novca za kredite političarima. Iz EU se ionako neće povući puno novca.
jasno ko dan odabrali su svoj profit umjesto razvoja i ocuvanja radnih mjesta kroz kreditiranje proizvodnje i privrede
lakse i unosnije im je bilo financirati brzo rastuci dug pozajmica građanima koji su i onako preoptereceni visokim nametima i precjenjenim uslugama da ne govorimo o cijenama roba itd.
to je jedan stvoreni krug koji građanina ne tretira kao subjekta nego kao objekta eksplatacije
Jednostavna procedura kreditiranja, visoka kamata. Idealno za banke i građane.
smanjiti unutarnji dug nebi trebao biti negativan cilj vec suprotno i on bi trebao biti u interesu radnika jer ce stvoriti uvjete za vise rada bez kojeg nema ni radnika valjda je to jasno
odluka da se ogranici i reprogramira dug po tekucim racunima je samo jedno dobro rjesenje koje postavlja “radnika” građanina u bolju situaciju u odnosu istog duga
najbolji je primjer izracuni koji se pojavljuju u glasilima o “gubitcima banaka po toj osnovi” ja bi rekao koliko ce im biti manji planirani prihod iz takve osnove
sjetimo se da ne tako davno minus nije bio veci od jedne trecine place i kad je privreda pocela se rastakati banke dobrocinitelji su usmjerili srestva mjesto u privredu i obrtnistvo u zajam po tekucem racunu da pomognu građanima da mogu trositi bez rada i zarade iz te osnove to znaci svoj novac vec su se velikodusno koncentrirali da isti trose njihov novac pitanje zasto vjerojatno odgovor lezi u uvjetima vracanja i kamatama na istu pozajmicu
zivi zdravi i posteni bili
Uključite se u raspravu