Hoće li Hrvatska učiti od Izraela i rasti na novim tehnologijama?

Ministar Fuchs priznaje da država premalo ulaže u znanost, a podbacio je i privatni sektor

Reorganizacija znanstvene zajednice te njezino povezivanje s gospodarstvom kao i ulaganje u edukaciju upravljačkih struktura uz povećano ulaganje u znanost preduvjeti su bez kojih u Hrvatskoj nije moguć gospodarski rast, složili su se sudionici gospodarsko-znanstvenog foruma “Razvoj gospodarstva baziranog na znanosti i novim tehnologijama” održanog u srijedu u organizaciji Hrvatsko-izraelskoga poslovnoga kluba i izraelskog veleposlanstva. Upravo primjer Izraela pokazuje golemu ulogu znanosti i tehnologija u izgradnji moderne ekonomije. Istaknuvši da je to dobra prilika za izmjenu iskustava i znanja potrebnih da se ostvari rast u Hrvatskoj, skup je otvorio izraelski veleposlanik Yosef Amrani. Impresivne podatke o gospodarskom proboju Izraela iznio je Yitzhak Apeloig, predsjednik Techniona, izraelskog instituta za tehnologiju.

Ulagački raj
“Zahvaljujući strategiji započetoj sedamdesetih godina da se ekonomija bazirana na poljoprivredi preorijentira na visoku tehnologiju i primjenu znanja, Izrael je danas najbrže rastuća ekonomija zapadnog svijeta, s visokim udjelom visokoobrazovanih ljudi i vrhunskim sveučilištima. Iako se moglo očekivati da je Izrael zbog svoje sigurnosne situacije orijentiran na vojnu tehnologiju, zanimljivo je da zapravo najveći dio ulaganja otpada na civilni sektor, mobilne komunikacije, IT tehnologiju i medicinsku opremu. Ulagači k nama dolaze zbog znanja, a kad jednom dođu redovito se vraćaju”, ističe Apeloig. Kad su u pitanju ulaganja države u znanost, ministar obrazovanja i znanosti Radovan Fuchs smatra da Hrvatska mora definirati najviše dva područja na koja će se fokusirati investicije. Priznaje da su ulaganja u znanost u Hrvatskoj premala, no osim države premalo ulaže i privatni sektor koji je posebno podbacio u krizi. Drastično neznanje o upravljanju sustavima najveći je problem hrvatskoga gospodarstva, smatra Darinko Bago, predsjednik Uprave Končar-Elektroindustrije te predsjednik udruge Hrvatski izvoznici. Matko Bolanča, čelnik Plive, koja gotovo tri godine posluje u sastavu izraelske Teve, istaknuo je da je upravo visoka razina znanja presudila u navedenoj akviziciji. “U Plivi godišnje nastaje 30 novih proizvoda temeljenih na znanju zaposlenika u koje se mnogo ulaže, stoga smo od Teve i dobili priliku da krenemo s ulaganjem u novu tvornicu u Hrvatskoj”, kaže Bolanča te dodaje, doduše, da je suradnja Plive sa znanstvenim sustavom u Hrvatskoj zanemariva.

Vlastite snage
Osim ulaganja u znanost i akademsku zajednicu koja je povezana s gospodarstvom, Izraelu je, kaže Y. Apeloiga, pomoglo useljavanje visokoobrazovanih ljudi iz zemalja bivšeg SSSR-a, ali i embargo na prodaju oružja za Bliski istok 1967., koji je Izraelce natjerao da se oslone na vlastite snage. Predsjednik Techniona navodi i neke od inovacija koje su danas u širokoj primjeni, a nastale su u Izraelu, poput mobitela, USB “sticka” ili MSN-a.

Zašto su uspješni

Prvi iza SAD-a po broju tvrtki na NASDAQ-u
Popevši se na 15. mjesto svjetske ljestvice po konkurentnosti, Izrael ima više od 3000 visokotehnoloških kompanija, od čega je oko 1500 “start up” kompanija. Čak 71 izraelska kompanija izlistana je na NASDAQ-u, više od Kanade, Velike Britanije, Hong Konga, Francuske. Od 2000. godine 850 izraelskih tvrtki bilo je meta preuzimanja stranih kompanija, a ukupna vrijednost tih akvizicija je oko 43 mlrd. dolara. Izrael u znanost ulaže 4,7 posto BDP-a za razliku od Hrvatske koja je na oko 0,7 posto, uz znatno niži BDP po stanovniku.

Komentari (2)
  • osi3
    osi3 18:15 3.3.2011.

    ove šminkerske priče uvijek imaju jednu potku - a to je sa postoji neka tajna, čarobna formula koja će našim privatnim tvrtkama donijeti toliki profit da mogu nahraniti hipertrofirano državno činovništvo, i da neefikasnost državnog činovništva nije važna, nego da se treba orijentirati na te čudesne visoke tehnologije.

    pojam visoke tehnologije nije precizan niti jednoznačan, ali jedna stvar je sigurna - ne postoji ekonomija u svijetu gdje funkcionira visoka tehnologija, a da se prethodno nije superiorno ovladalo “običnim” tehnologijama.

    našu tehniku i tehnologiju onemogućava činovništvo koje je samo sebi svrha, ono jede supstancu tvrtki i smiješno je napadati naše tvrtke kako malo ulažu u razvoj - one ulažu tolike svote u financiranje besmislenih udarača pečata, da je jedino što mogu preživljavati, a to na dugi rok znači samo stagnaciju.

    novi zakoni ulaze u skoro sumanutu spiralu, gdje se jedno “licenciranje” lijepi na drugo, jedna besmislena procedura na drugu, bez struke i znanja, uz uporno laganje da je riječ o prilagođavanju eu, dok se cijela eu bori protiv neproduktivne birokracije.

    cijela njemačka država ima manje birokrata nego naša, u aposolutnom iznosu, a njihov učinak je stotinama puta veći.

    dok se kod nas zarađuje na mahanju pečatima, ilozorno je govoriti o ekonomiji znanja, pečaćenje ne nosi nimalo znanja.

    otpustiti 90% činovnika u državnoj upravi, i našim tvrtkama će ostati novca i za razvoj i za ulaganje u produktivne zaposlenike. dok nas ovi reketari jašu, neće biti pomaka, fraze tu ne pomažu.

  • bigboffin
    bigboffin 10:45 3.3.2011.

    “Drastično neznanje o upravljanju sustavima najveći je problem hrvatskoga gospodarstva, smatra Darinko Bago, predsjednik Uprave Končar-Elektroindustrije te predsjednik udruge Hrvatski izvoznici. Matko Bolanča, čelnik Plive,”
    Bago se hvali da nezna nista o management Accountingu i financijama vlastite firme - dok on moze biti CEO Koncara sve je moguce. Bolanca je nesposoban i lijen- Pliva je taoc takvih kadrova zadnjih 20 godina. U Hr se vise isplatilo spekulirati sa gradjevinskim zemljistem nego pokusati nesto proizvoditi. Osim toga, u Hr je malo inzenejra/kemicara/farmaceuta koji bi i za 100 000 eura godisnje htjeli raditi 79 i vise sati tjedno - dok bude tako u Hr nece biti tehnoloskih firmi. Uglavnom, Hr nema ni ekonomske ni ljudske preduvijete da bi mogla poceti graditi tehnoloski sektor. Drzava je takodjer zakazala no tu je malo kriva- privatne firme (koje su primitivnei zastarjele - 2 patenta godinsje u Hr iz firmi!!) bi morale pokrenuti vlastiti razvoj radi vlastite buducnosti - toga nema.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve